Tom prigodom potpredsjednica Vlade Kosor istaknula je da je Republika Hrvatska u cilju osnaživanja i promicanja zaštite ljudskih prava osoba koje traže međunarodnu zaštitu, postala potpisnicom niza Konvencija koje reguliraju pitanja azila kao što je Konvencija o pravnom položaju izbjeglica, Konvencija protiv mučenja i drugih okrutnih, nečovječnih ili ponižavajućih postupaka ili kazni te Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Također podsjetila je da je donesen Zakon o azilu koji je na snazi od siječnja 2008. godine i kazala da je taj Zakon značajan doprinos kvalitetnijem razvijanju i promicanju sustava zaštite tražitelja azila, kao osoba kojima su ograničena osnovna ljudska prava u državama porijekla.

Vlada Republike Hrvatske poduzela je niz mjera na području zaštite tražitelja azila rekla je potpredsjednica i izdvojila uspostavljanje novog neovisnog Povjerenstva za azil, jačanje institucionalnih i drugih snaga državnih tijela te povećanje broja službenika Ministarstva unutarnjih poslova koji se bave problematikom azila. Također Vlada je osigurala prostor za novo Prihvatilište za tražitelje azila u Kutini.

U Republici Hrvatskoj ukupno je odobreno pet azila i četiri supsidijarne zaštite. Većina njih je odobrena u zadnjih godinu dana što jasno pokazuje pomak u ostvarivanju zaštite tražitelja azila naglasila je potpredsjednica.
Potpredsjednica Vlade Kosor je pojasnila da se sustav odlučivanja po zahtjevu za azil odvija kroz tri instance: Ministarstvo unutarnjih poslova, Povjerenstvo za azil Republike Hrvatske te Upravni sud.

Novim Zakonom o azilu se po prvi put pojavljuje jedno neovisno tijelo u žalbenom postupku, Povjerenstvo za azil Republike Hrvatske, a Vlada Republike Hrvatske je ustrojem i sastavom Povjerenstva osigurala njegovu neovisnost kao žalbenog drugostupanjskog tijela te time ostvarila bitan pozitivan pomak u azilnom postupku Republike Hrvatske što potvrđuju i izvješća UNHCR-a.

Govoreći o azilu naglasila je da je azil utočište koje se daje strancu koji se zbog osnovanog straha od proganjanja, a zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili zbog svog političkog uvjerenja, ne može ili ne želi staviti pod zaštitu te zemlje. Kada se govori o tražiteljima azila govori se o ljudima kojima su uništena ljudska prava i oduzeto dostojanstvo, Hrvatska u tom smislu ima bogato iskustvo jer je za vrijeme agresije na Hrvatsku zbrinjavala velik broj izbjeglica i prognanika.

Pred Republikom Hrvatskom i njenim institucijama je zadaća stvaranja integracijske politike azilanata u hrvatskom društvu. Stoga će Vlada Republike Hrvatske putem svojih ministarstava nastojati omogućiti vođenje samostalnog života azilanata kroz osiguranje smještaja, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, socijalnih veza i participacije u društvu.

Na kraju potpredsjednica Kosor istaknula je rad i doprinos organizacija civilnog društva, udruga koje svoju ulogu vide u promicanju tolerancije i pozitivnog djelovanja prema tražiteljima azila u Republici Hrvatskoj.