Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor obratila se danas nazočnima na završnoj sečanosti CARDS 2003 projekta "Jačanje kapaciteta upravne decentralizacije" u sklopu nacionalne konferencije u hotelu Sheraton.

Reforma državne uprave i lokalne samouprave preduvjet je gospodarskog i socijalnog razvoja kazala je potpredsjednica Vlade Kosor i dodala da je Republika Hrvatska u procesu je provedbe reforme javne uprave čiji ciljevi su jačanje i modernizacija postojećeg sustava državne uprave kroz bolje zakonodavstvo, poboljšanje organizacije i funkcioniranja sustava upravljanja središnje državne uprave, te decentralizacija javnih poslova.

Decentralizacija je ključni segment reforme u tranzicijskim zemljama, kojim se osigurava pluralističko, demokratsko društvo i tržišna ekonomija. Decentralizacijom se javne usluge prilagođavaju lokalnim uvjetima, te poboljšava njihovo izvršavanje čime se ujedno povećava i odgovornost spram korisnika, odnosno samih građana.

Vlada Republike Hrvatske se za ovo mandatno razdoblje jasno opredijelila za daljnjom decentralizacijom. Kao jedan od kriterija prilagodbe državne uprave europskim standardima, bitan naglasak stavljen je na proces decentralizacije, te je Vlada u prošlom mandatu poduzela korake kojima je iskazala jasnu namjeru provođenja procesa decentralizacije. Stvarajući pretpostavke za širu decentralizaciju javnih poslova, kao i jačanje administrativnog kapaciteta lokalne samouprave hrvatska Vlada osnovala je 2004. godine Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za decentralizaciju. Zadaća Povjerenstva za decentralizaciju na čijem čelu je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu bila je provedba okvirnog Programa decentralizacije. Vlada je izradila Okvirni program decentralizacije kako bi „iznašla modalitete selektivnog prijenosa poslova u djelokrugu lokalnih jedinice, praćene financijskim podlogama i provjerljivim simulacijama, kako bi osigurala veću samostalnost i utjecaj lokalnih jedinica na odlučivanje o bitnim pitanjima“.

Vlada Republike Hrvatske izradila je Nacrt Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi.Tim Zakonom Vlada je ostvarila namjeru da proširi okvir za decentralizaciju. Zakonom je uveden novi oblik lokalne samouprave, a to su veliki gradovi – gradovi s više od 35 000 stanovnika. Ustanovljavanjem velikih gradova predviđena je decentralizacija poslova vezanih uz izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, te drugih akata vezanih uz gradnju i provedbu dokumenata prostornog uređenja. Također je otvorena mogućnost donošenja posebnih zakoni, kojima bi se uredila pojedina upravna područja, te znatan dio poslova koje su do sada obavljala tijela državne uprave prenese u nadležnost lokalnih tijela.

Polazeći od navedenog Zakona u srpnju prošle godine Hrvatski sabor usvojio je novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji a čijim donošenjem je jedinicama lokalne i područne samouprave, odnosno županijama i velikim gradovima, omogućeno izvršavanje decentraliziranih ovlasti dodijeljenih Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi iz 2005. godine.

Hrvatska Vlada želi ravnomjeran razvoj svih krajeva Republike Hrvatske, te taj cilj želi postići kroz partnerski odnos s jedinicama područne samouprave i jedinicama lokalne samouprave. Hrvatska je do nedavno bila okupirana ratom naglasila je potpredsjednica i kazala da je na tom području potrebno još mnogo toga napravit u s ciljem ravnomjernog razvoja. Također je rekla da Hrvatska nije jaka koliko je Zagreb, nego koliko je Rijeka, Pula, Lipik i Vukovar.

Regionalna razvojna politika i odgovarajuće institucionalno uređenje preduvjet su za članstvo u Europskoj uniji i pristup pretpristupnim i članskim fondovima. No pitanje ravnomjernog regionalnog razvoja ujedno predstavlja i vitalni nacionalni interes Republike Hrvatske. Regionalni razvoj mora uzeti u obzir regionalne različitosti Hrvatske. Ravnomjerni razvoj svih hrvatskih područja doprinosi ukupnom razvoju države i njezine konkurentnosti. Gradovi i općine su putem svojih lokalnih razvojnih proračuna glavni kreatori programa i provoditelji lokalnih razvojni planova. Osnivanjem Ministarstva regionalnog razvoja uspostavljeno je koordinativno tijelo na središnjoj razini koje će pridonijeti integriranom nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju. Ciljevi regionalne politike su optimalni razvoj svih hrvatskih područja, održivo korištenje svih resursa, te socijalna kohezija. I sama regionalna politika morati će se postupno decentralizirati kako bi svako područje ovisno o svojim posebnostima i specifičnostima moglo postaviti i ostvariti svoje razvojne smjernice. U svjetlu hrvatske kandidature za punopravno članstvo u Europskoj uniji i vođenje pregovora za članstvo nužno je uspostaviti i ojačati nacionalne, regionalne i lokalne institucije regionalnog razvoja radi pripreme za učinkovito raspolaganje sredstvima EU-a koja će Hrvatskoj postati dostupna nakon članstva.

U ime hrvatske Vlade potpredsjednica je istaknula da je Vlada u potpunosti spremna primijeniti načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi. Vlada je upravo prošli tjedan uputila Hrvatskom saboru Prijedlog Zakona o potvrđivanju Europske Povelje o lokalnoj samoupravi u cijelosti. Već prilikom osnivanja jedinica lokalne samouprave Hrvatska je prihvatila načela Europske povelje, a sada će i formalno biti ratificirane sve odredbe.

Jedinice lokalne samouprave moraju se prilagoditi novim stvarnostima i prilikama. Moraju aktivno i kompetentno sudjelovati u procesu decentralizacije, kao i u procesu regionalnog razvoja. Na kraju potpredsjednica Kosor još jednom je ukazala na spremnost hrvatske Vlade da lokalnim vlastima prepusti obavljanje javnih poslova u znatno većem opsegu, a da im ujedno i osigura dostatne prihode za obavljanje tih poslova.