Potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor govorila je danas na Dijalogu Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice, u Ženevi i tom prilikom podržala je Inicijativu i aktivnosti koje poduzima Visoki povjerenik s ciljem skrbi o izbjeglicama širom svijeta i sustavnog poboljšanja njihove zaštite, zaštite ljudskih prava i pronalaska trajnih rješenja izbjegličkih kriza.

Kazala je da je pitanje povratka izbjeglica visoko postavljeno na listi prioriteta hrvatske Vlade i spada u prioritete pristupne strategije hrvatske Vlade na njezinom putu za punopravno članstvo u EU i NATO. Ocijenila je da je napredak koji je Hrvatska ostvarila značajno pridonio činjenici da je Hrvatska danas zemlja koja je pred pristupanjem u Europsku uniju i u završnoj fazi ratifikacije Protokola o proširenju NATO-a u parlamentima zemalja članica.

Potpredsjednica Kosor podsjetila je na nekoliko činjenica vezanih za prognaničko-izbjegličku krizu u Hrvatskoj. Početkom 90-tih godina prošlog stoljeća zbrinjavali smo stotine tisuća vlastitih prognanih i izbjeglih građana kao posljedicu agresije na Republiku Hrvatsku, te nekoliko stotina tisuća izbjeglica iz Bosne i Hercegovine – krajem 1992. godine Hrvatska je zbrinjavala 700.000 prognanika i izbjeglica u uvjetima kada je trećina hrvatskog teritorija bila okupirana. To stanje bitno se mijenja od 1995. godine kada su stvoreni uvjeti za povratak velikog broja hrvatskih prognanika kao i za povratak izbjeglica u susjednu BiH. Već tada se Hrvatska odlučila za politiku poticanja povratka i reintegracije svojih prognanih i izbjeglih građana kao najprimjerenijeg rješenja. Započelo se s povratkom većinskog hrvatskog stanovništva, a tijekom mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i usvajanjem programa povratka izbjeglica 1998. godine, započeo je povratak manjinskog srpskog stanovištva njihovim domovima.

U dosadašnjoj provedbi tog Vladinog programa osiguran je povratak 221.000 prognanika i 126.000 izbjeglica iz Srbije, Crne Gore i BiH, obnovljeno je 145.000 u ratu srušenih i oštećenih kuća i stanova, lokalno je integrirano više od 45.000 izbjeglih državljana BiH i Srbije, vraćeno je 19.000 kuća njihovim vlasnicima. Osim toga, pomažući povratak u BiH, obnovljeno je 5.000 kuća povratnicima u BiH i omogućen je povratak izbjeglih Hrvata njihovim domovima, a iduće godine se nastavlja s tim programom za 600 novih obitelji.

Namjera je ove Vlade u ovom mandatu završiti u potpunosti pitanje povratka izbjeglica. Kako bi se dodatno ubrzao i priveo kraju povratak izbjeglica, Vlada je usvojila Akcijski plan za ubrzanu provedbu stambenog zbrinjavanja na i izvan područja posebne državne skrbi izbjeglica – bivših nositelja stanarskih prava koji se žele vratiti u Republiku Hrvatsku.

U 2008. godini osigurani su stanove i kuće za 1.427 obitelji bivših nositelja stanarskih prava. Time je riješeno je ukupno 91% bivših nositelja stanarskih prava, a do kraja ovog mjeseca zbrinut će se i preostalih 9% naglasila je potpredsjednica. Govoreći o 2009. istaknula je da će se osigurati stambeno zbrinjavanje za svih preostalih 2.144 obitelji bivših nositelja stanarskog prava na području od posebne državne skrbi i izvan tog područja.

Kako se veliki broj bivših nositelja stanarskog prava nalazi u Srbiji, hrvatskoj je Vladi bila otežana komunikacija s podnositeljima zahtjeva za stambeno zbrinjavanje, osobito zbog otežane suradnje sa nadležnim tijelima srbijanske Vlade. Zbog takve komunikacije s dvije organizacije civilnog društva u Srbiji koje se bave pružanjem pravne pomoći izbjeglicama, sklopljeni su sporazumi da se dođe do podnositelja i pomogne im u kompletiranju zahtjeva.

Što se tiče Sarajevskog procesa smatramo ga dovršenim u političkom pogledu. Aktivnosti Vlade idu prema jačanju bilateralne suradnje sa svakom od država koje su sudjelovale u Sarajevskom procesu kako bi se pitanje povratka izbjeglica što prije završilo.

Republika Hrvatska je do danas uložila 38 milijardi kuna iz državnog proračuna na programe povratka prognanika izbjeglica – obnovu kuća i infrastrukture, povrat imovine, stambeno zbrinjavanje i skrb o prognanicima i izbjeglicama. Od toga se 16 milijardi kuna odnosi na obnovu više od 145.000 u ratu srušenih kuća i stanova.

Na samom kraju potpredsjednica je podsjetila da je početkom devedesetih Republika Hrvatska pružala utočište stotinama tisuća izbjeglica i proganika i ponovila čvrsto uvjerenje Vlade Republike Hrvatske da je pitanje povratka izbjeglica jedno od najvažnijih i najosjetljivijih humanitarnih pitanja preostalih iz ratnog razdoblja.

Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor sastat će se u 14.00 sati s Visokim povjerenikom Ujedinjenih naroda za izbjeglice Antoniom Guterresom.