Na poziv Condoleezze Rice, državne tajnice SAD-a, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor održala je govor na otvorenoj raspravi u Vijeću sigurnosti u New Yorku na temu «Žene, mir i sigurnost» s posebnim naglaskom na oblike seksualnog zlostavljanja u situacijama oružanih sukoba.

Obraćajući se nazočnima potpredsjednica Vlade Kosor istaknula je da se pomoću seksualnog nasilja stvara atmosfera nesigurnosti i bespomoćnosti, a posljedice takvog stanja su razorne - broj djevojčica koje pohađaju školu u dramatičnom je opadanju, žene i djevojčice sve su više izložene HIV/AIDS-u i stigmatizirane u svojim zajednicama. Kontinuirano korištenje silovanja u situacijama oružanih sukoba tužan je podsjetnik na naš očiti neuspjeh u pružanju sigurnosti i zaštite ženama i djevojčicama u sukobima i poraću.

Govoreći iz hrvatskog iskustva, silovanje je tijekom agresije kojoj smo bili izloženi početkom 1990-ih bilo korišteno kao metoda zastrašivanja stanovništva, rekla je potpredsjednica i dodala da je i Bosna i Hercegovina prošla kroz isti izvor agresije i doživjela korištenje silovanja i seksualnog nasilja kao metode etničkog čišćenja.

Potpredsjednica je upozorila da ti i takvi zločini ne smiju nikada izbjeći lice pravde i proći nekažnjeno. Sud u Haagu kao i lokalni sudovi moraju predstavljati utočište žrtvama i biti podsjetnik da se zločin silovanja ne može i ne smije tolerirati, nastavila je.

Kazala je da smatramo da bi Vlade trebale osigurati sudjelovanje žena u ranoj fazi pregovora o miru kao i u procesu rekonstrukcije. Ženama se mora dati mogućnost izbora na politička mjesta, a vlade bi trebale ovim novo izabranim ženama osigurati sustav podrške. Međutim, ukoliko se ženama ne osigura fizička i ekonomska sigurnost kroz socijalne norme, nastojanja da se žene uključi u proces odlučivanja neće uspjeti. Zahvaljujući nedostatku takvih normi bili smo svjedocima smaknuća ženskih boraca za ljudska prava diljem svijeta.

Također skrenula je pažnju na obveze iz Završnog dokumenta sa Svjetskog Summit-a iz 2005. kao i na rezoluciju Vijeća sigurnosti 1674. i dodala da situacija zahtijeva od mandata mirovnih misija da budu jaki, jasni, ciljani, ako treba i kroz ovlasti na uporabu sile ukoliko nužnost zaštite civila to zahtjeva.

Potpredsjednica Vlade Kosor naglasila je da Hrvatska snažno osuđuje sve radnje seksualnog iskorištavanja i napastovanja od strane osoba koje rade u UN mirovnim operacijama. Pozvala je sve zemlje koje sudjeluju svojim osobljem u mirovnim misijama na poduzimanje preventivnih mjera, uključujući i provođenje tečajeva za podizanje svijesti o ovoj temi, kao i da provedu istrage i progon svih počinitelja seksualnog nasilja.

U okviru svojih doprinosa međunarodnom miru i sigurnosti Hrvatska sve više sudjeluje u međunarodnim mirovnim misijama, trenutno u njih 18. Štoviše, posebne smjernice uređuju sudjelovanje Hrvatske u mirovnim operacijama. Čvrsto smo predani nultoj toleranciji seksualnog nasilja i iskorištavanja od strane mirovnih snaga.

Uloga žena u očuvanju mira jedinstvena je i potiče zahtjeve za njihovom sve većom prisutnošću. Naša politika ide u smjeru zapošljavanja žena u mirovnim misijama bilo kao dio hrvatskih oružanih snaga bilo kao dio hrvatske policije. Žene su dosad bile angažirane na nizu pitanja gdje je bio potreban ženski pogled na stvari ili gdje je prisutnost ženskih službenika napravila značajnu razliku, uključujući podršku civilnom društvu i bavljenje problemom obiteljskog nasilja.

Vezano uz izbor Hrvatske za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti za razdoblje od 2008/09, potpredsjednica je izrazila spremnost Hrvatske da preuzme proaktivnu ulogu u promociji inicijative koja bi se bazirala na jačanju prava žena u sukobu kao i jačanje njihove uloge u post-konfliktnoj izgradnji mira.

Osvrnula se i na nacionalnu politiku za promoviranje jednakosti spolova u razdoblju od 2006. do 2010. i kazala de se primjenjuju posebne mjere u cilju postizanja integracije jednakosti spolova u politiku nacionalne sigurnosti te promoviranje primjene rezolucije Vijeća sigurnosti 1325.

Također kao primjer dobre prakse suradnje vladinog i nevladinog sektora, spomenula je da je Vladin ured za ravnopravnost spolova pružio podršku projektu „Žene se prisjećaju: rodna dimenzija“.

Potpredsjednica je govorila i o Hrvatskom ratnom iskustvu. Iznijela je podatke da , 50% izbjegličke populacije predstavljaju žene i djevojke, Hrvatska je u srpnju 1992. zbrinjavala 341,000 izbjeglica, među kojima su 80% bile žene, djeca i starci, pružena je pomoć u obliku stambenog zbrinjavanja, hrane, medicinskog osiguranja te statusa privremeno zbrinutih osoba. Kao posljedica ratnih razaranja, u Hrvatskoj i danas zbrinjavamo 1600 izbjeglica iz BiH. Završila je govoreći o ulozi koju Vijeće sigurnosti i međunarodna zajednica mogu odigrati na temu seksualnog nasilja nad ženama i djevojčicama, posebno kad ga upotrebljavaju politički ili vojni vođe kao sredstvo postizanja političkih ili vojnih ciljeva.

Također rekla je da Vijeće sigurnosti mora pokazati jako i učinkovito vodstvo po ovom pitanju, i kroz poduzimanje konkretnih akcija gdje je to nužno, s krajnjim ciljem iskorjenjivanja ovog gnjusnog postupanja.