1562
I. Uvodne odrednice
Članak
1.
Ovim Kolektivnim
ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze radnika HT –
Hrvatskih telekomunikacija d.d. iz rada i na temelju rada te prava i obveze HT –
Hrvatskih telekomunikacija d.d. (u daljnjem tekstu: Poslodavac) sukladno Zakonu
o radu i ostalim važećim propisima.
Radnik u smislu ovog
Ugovora je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za
Poslodavca u skladu s ugovorom o radu.
Članak
2.
Odrednice ovog Ugovora
primjenjivat će se na stranke koje ga potpišu.
II. Sklapanje ugovora o
radu
Članak
3.
Ugovor o radu, sklopljen
u pisanom obliku, mora sadržavati uglavke
o:
1. strankama te njihovom
prebivalištu, boravištu, odnosno sjedištu,
2. mjestu rada, a ako ne
postoji stalno ili glavno mjesto rada, onda napomenu da se rad obavlja na
različitim mjestima,
3. nazivu, naravi ili
vrsti rada na koji se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis
poslova,
4. danu otpočinjanja
rada,
5. očekivanom trajanju
ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme,
6. trajanju plaćenog
godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne
može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu
određivanja trajanja toga odmora,
7. otkaznim rokovima
kojih se mora pridržavati radnik, odnosno Poslodavac, a u slučaju kad se takav
podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde,
načinu određivanja otkaznih rokova,
8. osnovnoj plaći,
dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima
pravo,
9. trajanju redovitog
radnog dana ili tjedna.
Umjesto uglavaka iz točke 6., 7., 8. i 9. stavka 1. ovog članka može
se u ugovoru uputiti na odgovarajuće zakone, druge propise, ovaj Ugovor ili
pravilnike koji uređuju ta pitanja.
Članak
4.
Ugovor o radu sklapa se
u pisanom obliku. U ime poslodavca ugovor potpisuje ovlaštena ili opunomoćena
osoba.
Radni odnos zasniva se
na vrijeme čije trajanje nije unaprijed određeno (radni odnos na neodređeno
vrijeme).
Iznimno, radni odnos
može se zasnovati i na određeno vrijeme u slučajevima i uvjetima utvrđenima
zakonom i Ugovorom.
Ugovor o radu može se
izmijeniti bez prethodnog otkazivanja ukoliko postoji suglasnost volja
poslodavca i radnika.
Članak
5.
Poslodavac može
zasnovati radni odnos na neodređeno vrijeme s osobom koja se prvi put zapošljava
u zanimanju za koje se školovala radi njenog osposobljavanja za samostalno
obavljanje poslova na radnim mjestima u struci (u nastavku teksta:
pripravnik).
Iznimno, pripravnik se
može primiti u radni odnos i na određeno vrijeme radi obavljanja pripravničkog
staža, a radni odnos prestaje istekom roka utvrđenog ugovorom o
radu.
Članak
6.
Ugovaranje i trajanje
probnog rada, pripravničkog staža, volonterskog rada i stručnih ispita uredit će
se posebnim pravilnikom.
Članak
7.
Potrebe za radnicima
Poslodavac će prvenstveno rješavati internim natječajima, osim u slučaju potreba
za posebnim stručnim znanjima i vještinama od važnosti za poslovanje u
konkurentskom okruženju i zapošljavanja mladih visokostručnih kadrova neposredno
nakon završetka školovanja.
Članak
8.
Poslodavac može određene
poslove povjeriti radnicima da ih obavljaju kod kuće, osobito u sljedećim
slučajevima:
– majci s djetetom do 6
(šest) godina starosti
– samohranom roditelju s
djetetom do 10 (deset) godina starosti
– roditelju djeteta s
težim smetnjama u razvoju
– radniku kojem je
utvrđena profesionalna nesposobnost za rad
– radniku kojem je
utvrđena neposredna opasnost od nastanka invalidnosti
– invalidu Domovinskog
rata
– invalidnoj
osobi.
Rad pod uvjetima iz
prethodnog stavka može se obavljati ako postoje svi potrebni uvjeti za
obavljanje poslova radnog mjesta za koje je zasnovan radni
odnos.
Članak
9.
Prigodom zasnivanja
radnog odnosa jedinica mjerodavna za ljudske resurse mora omogućiti radniku da
se upozna s općim aktima Poslodavca kojima se uređuju prava, obveze i
odgovornosti iz radnog odnosa i s ovim Ugovorom.
III. Radno vrijeme i rasporedradnog
vremena
Članak
10.
Radno vrijeme iznosi 40
(četrdeset) sati tjedno.
Tjedno radno vrijeme
zaposlenih raspoređeno je na 5 (pet) radnih dana u tjednu.
Uz suglasnost Radničkog
vijeća, za poslove prodaje i pružanja usluga korisnicima putem telefona, tjedno
radno vrijeme može se rasporediti na 6 (šest) radnih dana u tjednu, ako uvjeti
poslovanja to zahtijevaju.
Raspored radnog vremena,
odnosno početak i završetak radnog vremena, utvrđuje se posebnom odlukom Uprave
Društva ili druge ovlaštene osobe.
O odluci iz prethodnog
stavka Poslodavac će se savjetovati s Radničkim vijećem.
O rasporedu i promjeni
radnog vremena rukovodeći radnik mora u pisanom obliku obavijestiti radnika 8
(osam) dana prije primjene.
Članak
11.
Radnik koji prema
ugovoru o radu radi nepuno radno vrijeme ima prava i obveze radnika koji radi
puno radno vrijeme, a ostvaruje ih u opsegu koji ovisi o dužini radnog vremena i
obavljenom radu.
Članak
12.
Rad radnika u vremenu
između 22 (dvadesetdva) sata i 6 (šest) sati idućeg
dana smatra se noćnim radom.
Ako je rad organiziran u
smjenama, mora se osigurati izmjena smjena tako da pojedini radnik radi noću
uzastopno najviše jedan tjedan.
Radno vrijeme noću
poseban je uvjet rada pri utvrđivanju prava radnika iz radnog
odnosa.
Majka s djetetom do 6
godina života, samohrani roditelj s djetetom do 6 godina, žena starija od 50
godina i muškarac stariji od 55 godina ne mogu se rasporediti na rad noću, osim
uz pisanu suglasnost ili na osobni zahtjev.
Članak
13.
U pojedinom dijelu
Društva može se preraspodijeliti radno vrijeme ako to zahtijeva priroda
djelatnosti, odnosno posla, organizacija rada, bolje iskorištavanje sredstava
rada, racionalnije korištenje radnog vremena ili obavljanje određenih poslova i
zadataka.
Puno ili nepuno radno
vrijeme može se preraspodijeliti sukladno odrednicama Zakona o radu tako da
tijekom jednog razdoblja traje duže, a tijekom drugog razdoblja kraće od punog
ili nepunog radnog vremena.
Preraspodjela radnog
vremena utvrđuje se tako da ukupno radno vrijeme radnika, u prosjeku, ne bude
duže od punog radnog vremena tijekom jedne kalendarske
godine.
Preraspodijeljeno radno
vrijeme ne smatra se prekovremenim radom, odnosno posebnim uvjetom
rada.
Članak
14.
Odluku o preraspodjeli
radnog vremena, sukladno odredbama Zakona o radu, donosi Poslodavac uz prethodno
pribavljeno mišljenje Radničkog vijeća, a uručuje se radniku najmanje 8 (osam)
dana prije preraspodjele.
Radniku na kojeg se
odnosi preraspodjela radnog vremena pripadaju prava utvrđena Zakonom, a
akontacija plaće u razdoblju u kojem neće raditi isplaćivat će mu se sukladno
posebnom pravilniku.
Članak
15.
Radniku se može narediti
prekovremeni rad samo u slučajevima i pod uvjetima propisanima Zakonom o
radu.
Radnik mora dobiti
pisani nalog za prekovremeni rad, neposredno prije početka, odnosno najkasnije u
roku od 24 (dvadeset i četiri) sata od početka prekovremenog
rada.
Potvrda o broju sati
obavljenog prekovremenog rada mora biti pisana i dostavljena radniku najkasnije
drugi radni dan u mjesecu koji sljedi mjesec u kojem
je prekovremeni rad obavljan.
Trudnica, majka s
djetetom do 3 (tri) godine starosti, malodobni
radnik i roditelj koji radi polovicu punog radnog vremena zbog njege teže
hendikepiranog djeteta, samohrani roditelj s djetetom do 6 (šest) godina
starosti može raditi prekovremeno samo ako da pisani
pristanak.
Članak
16.
Pasivno dežurstvo je
mjera kojom se otklanja rizik nedolaska radnika na intervenciju za točno
određeno vrijeme u izvanrednom slučaju i na taj način se izbjegava predvidiva
šteta za Poslodavca.
Za vrijeme pasivnog
dežurstva radnik ne mora biti prisutan u prostorima Poslodavca, ali mora biti
dostupan i po pozivu doći za točno određeno vrijeme (potrebno vrijeme od mjesta
stanovanja do mjesta rada) radi obavljanja hitnih poslova.
Potrebu za pasivnim
dežurstvom, trajanje i broj radnika u pasivnom dežurstvu utvrđuje ovlašteni
rukovoditelj.
Ovlašteni rukovoditelj
može radniku odrediti pasivno dežurstvo samo ako je s radnikom sklopljen ugovor
o radu kojim su uređena prava i obveze radnika u svezi s pasivnim dežurstvom
sukladno pravilniku.
Poslodavac mora
obavijestiti radnika o rasporedu ili promjeni pasivnog dežurstva najmanje tjedan
dana unaprijed, osim u slučaju potrebe za zamjenom drugog
radnika.
Članak
17.
Odluku o pozivanju
radnika na izvanredni rad u slobodno vrijeme (intervencija) donosi ovlaštena
osoba Poslodavca samo u slučajevima kada se raspoloživim radnicima ne može
osigurati nesmetano pružanje usluga.
Članak
18.
Ako priroda poslova i
organizacija rada to omogućavaju, Poslodavac može radniku koji radi s punim
radnim vremenom, na njegov pisani zahtjev, odobriti da radi kraće od punog
radnog vremena.
IV. Odmori i dopusti
Članak
19.
Radnik koji radi
najmanje 5 (pet) sati dnevno ima svakog radnog
dana pravo na odmor (stanku) od 30 (trideset) minuta.
Vrijeme odmora koristi
se prema rasporedu ovlaštene osobe, s tim da se ne može koristiti na početku i
na kraju radnog vremena.
Radnici koji rade dulje
od 10 sati dnevno imaju pravo na odmor (stanku) u tijeku rada u dvostrukom
trajanju.
Radnici koji obavljaju
poslove pružanja usluga korisnicima putem telefona imaju pravo na odmor (stanku)
u trajanju od 5 minuta za svaki sat vremena, prema rasporedu ovlaštene
osobe.
Članak
20.
Radnik ima pravo na
odmor između 2 (dva) uzastopna radna dana u trajanju od najmanje 12 (dvanaest)
sati neprekidno.
Za vrijeme rada na
sezonskim poslovima radnik ima pravo na odmor iz prethodnog stavka u trajanju od
najmanje 10 (deset) sati neprekidno, a radnik mlađi od 18 (osamnaest) godina
starosti u trajanju od najmanje 12 (dvanaest) sati
neprekidno.
Članak
21.
Radnik ima pravo na
tjedni odmor nedjeljom u trajanju od najmanje 24 (dvadeset četiri) sata
neprekidno, a ako je prijeko potrebno da radi nedjeljom temeljem rasporeda
radnog vremena, mora mu se za svaki radni tjedan osigurati jedan dan odmora u
istom ili sljedećem tjednu, po mogućnosti prema želji
radnika.
Članak
22.
Duljina godišnjeg odmora
traje minimalno 18 (osamnaest) radnih dana i
povećava se primjenom sljedećih kriterija:
1.
A. Temeljem grupa složenosti
– NKV
1 dan
– PKV, NSS
2 dana
– KV, SSS
3 dana
– VKV, VŠS
4 dana
– VSS
5
dana
B. Temeljem radnog staža:
– od 5 do 10 godina radnog staža 2
dana
– od 10 do 15 godina radnog staža 3
dana
– od 15 do 20 godina radnog staža 4
dana
– od 20 do 25 godina radnog staža 6
dana
– više od 25 godina
8 dana
2.
Temeljem posebnih socijalnih uvjeta:
– roditelju djeteta s težim smetnjama u
razvoju
2 dana
– radniku za svako dijete do 15
(petnaest)godina starosti
1
dan
– samohranom roditelju djeteta do
15(petnaest) godina starosti
2 dana
– radniku s tjelesnim oštećenjem
iznad 60%
2 dana
– radniku kod kojeg je utvrđena
Neposredna opasnost od nastanka
invalidnosti
1 dana
– radniku kojem je utvrđena
Profesionalna nesposobnost za rad 2
dana
– invalidu Domovinskog rata
2 dana
– invalidnoj osobi
2 dana
– sudioniku Domovinskog rata
1 dan
3.
Temeljem uvjeta rada:
– obavljanje poslova prodaje u izravnom
kontaktu s korisnicima u T-Centru 1 dan
– obavljanje poslova pružanja usluga
korisnicima
putem telefona u službi za korisnike 2
dana
U smislu odredbi ovog
članka samohranim roditeljem se smatra roditelj:
– djeteta kojemu otac
nije utvrđen
– izvanbračnog djeteta
kojemu je otac utvrđen, a ne živi u zajedničkom
domaćinstvu
– djeteta kojemu je
dijete nakon razvoda braka povjereno na čuvanje i odgoj
– kojemu je bračni drug
umro ili proglašen nestalim.
Kriteriji se primjenjuju
kumulativno, s tim da godišnji odmor ne može trajati duže od 30 (trideset)
radnih dana.
U dane godišnjeg odmora
ne ubrajaju se blagdani, neradni dani, subote i nedjelje.
Radnik koji se prvi put
zapošljava, ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 (osam)
dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon 6 (šest) mjeseci neprekidnog
rada.
Ako je radnik zasnovao
radni odnos u tijeku kalendarske godine, a nema 6 (šest) mjeseci radnog staža
neprekidno, ostvaruje pravo na godišnji odmor u toj godini, razmjerno vremenu
provedenom na radu u toj godini, ali ne manje od 2 (dva) dana za svaki mjesec
proveden na radu.
Radnik koji odlazi u
mirovinu prije 1. srpnja ima pravo na puni godišnji odmor.
Članak
23.
Radnik ima pravo
koristiti godišnji odmor u dva dijela, s tim da prvi dio u trajanju od najmanje
12 (dvanaest) radnih dana mora koristiti neprekidno tijekom kalendarske godinu
za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor.
Drugi dio godišnjeg
odmora radnik mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće
godine.
Po jedan dan godišnjeg
odmora radnik ima pravo koristiti 2 (dva) puta godišnje na dan koji želi, a još
jedan dan ako postoji mogućnost, ali uz obvezu da o tome najmanje 2 (dva) dana
ranije obavijesti neposrednog rukovoditelja.
Članak
24.
Do kraja kalendarske
godine Poslodavac uz savjetovanje Radničkog vijeća, uvažavajući potrebe
organizacije rada i osobne potrebe radnika, donosi plan odmora za iduću
kalendarsku godinu u kojem utvrđuje trajanje godišnjeg odmora te dan kada će
pojedini radnik u tijeku godine početi s korištenjem godišnjeg
odmora.
Članak
25.
Odluka o rasporedu i
trajanju godišnjeg odmora mora sadržavati sve kriterije po kojima je radniku
utvrđena dužina godišnjeg odmora i vrijeme u koje će radnik koristiti godišnji
odmor.
Prigodom utvrđivanja
dužine godišnjeg odmora pojedinom radniku uzimaju se u obzir svi kriteriji koje
radnik ispunjava 30 (trideset) dana prije nastupa korištenja godišnjeg
odmora.
Iznimno, kod kriterija
radnog iskustva uzimaju se u obzir pune godine radnog staža koje će radnik
ispuniti na kraju kalendarske godine za koju se godišnji odmor
utvrđuje.
Odluka o rasporedu i
trajanju godišnjeg odmora mora se uručiti radniku najkasnije 30 (trideset) dana
prije početka korištenja godišnjeg odmora.
Članak
26.
Ništavan je sporazum o
odricanju prava na godišnji odmor i o isplati naknade umjesto korištenja
godišnjeg odmora.
Članak
27.
Protiv odluke o
rasporedu i trajanju godišnjeg odmora radnik ima pravo podnijeti zahtjev za
zaštitu prava Poslodavcu u roku 15 (petnaest) dana od uručenja
odluke.
Članak
28.
Radnik koji je počeo
korištenje godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije iskorišten zbog bolesti
ili porodnog dopusta, ima ga pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine, pod
uvjetom da je radio najmanje 6 (šest) mjeseci u godini koja je prethodila godini
u kojoj se vratio na rad.
Članak
29.
Tijekom kalendarske
godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni
dopust) do ukupno najviše 7 (sedam) radnih rada za važne osobne potrebe, s tim
da u pojedinim slučajevima ostvaruje pravo na:
– sklapanje braka
5 dana
– sklapanje braka
djeteta
1 dan
– rođenje djeteta
5 dana
– posvojenje
djeteta
5 dana
– smrt roditelja,
supružnika, djeteta, brata, sestre
5 dana
– smrt djeda, bake i
roditelja supružnika
3 dana
– selidba
3 dana
– proglašena elementarna
nepogoda
5 dana
– teška bolest člana uže
obitelji
4 dana
– za sudjelovanje na
kulturnim, sportskim i drugim priredbama do
5 dana
– kada su po nalogu
Poslodavca poslani na
preventivno – aktivni
odmor do
7 dana
– svečana prisega u HV
(otac i majka)
1 dan
– i u ostalim
slučajevima do
3 dana
Ako u slučajevima iz
ovog članka radnik treba putovati u mjesto udaljeno više od 200 km izvan mjesta
rada, odobrava mu se 1 dan plaćenog dopusta za putovanje.
Za svaki smrtni slučaj u
godini radnik ima pravo na plaćeni dopust bez obzira na ograničenja iz stavka 1.
ovog članka.
Članak
30.
Radnici – dobrovoljni
davaoci krvi ostvaruju pravo na 2 (dva) slobodna dana za svako davanje
krvi.
Pravo iz stavka 1. ovog
članka može se koristiti isključivo tijekom kalendarske godine u kojoj je
ostvareno, a sukladno dogovoru s neposrednim
rukovoditeljem.
Članak
31.
Poslodavac može radniku
na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust (npr. za
njegu člana obitelji, izgradnju ili popravak kuće ili stana, liječenje,
obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje i drugo).
V. Zaštita na radu
Članak
32.
Poslodavac je obvezan
primjenjivati propise iz područja zaštite na radu i stalno raditi na unapređenju
zaštite na radu.
Poslodavac je obvezan
poduzimati mjere nužne za sigurnost i zdravlje radnika, uključujući mjere za
sprečavanje rizika na radu, pružanje informacija i osposobljavanje radnika za
rad na siguran način, te brigu za potrebnu organizaciju i
sredstva.
U cilju prilagođavanja
tehničkom napretku, Poslodavac je obvezan planirati tehnološki razvoj
proizvodnog ili radnog procesa zamjenjujući ih neopasnim ili manje
opasnim.
Poslodavac je obvezan
kod uvođenja novih tehnologija informirati radnike i Povjereništvo radnika za
zaštitu na radu o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih
tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.
Članak
33.
Poslodavac preuzima
obvezu da, u svrhu osiguranja zaštite radnika
tijekom njihovog rada, osigura provođenje sljedećih mjera:
– osiguranje potrebnih
uvjeta za nesmetano obavljanje poslova na radnim mjestima,
– osiguranje uvjeta da
se rad u svim radnim i pomoćnim prostorijama može nesmetano
odvijati,
– osiguranje mjera
zdravstvene zaštite putem obvezatnih zdravstvenih pregleda radnika u posebnim
zdravstvenim institucijama i to za radnike koji rade na radnim mjestima s
naročito otežanim i posebnim uvjetima rada,
– osiguranje mjera
zdravstvene zaštite najmanje jednom godišnje za radnike koji rade puno radno
vrijeme s korisnicima usluga,
– osiguranje sve
potrebne zaštitne opreme i osobnih zaštitnih sredstava,
– osiguranje uvjeta,
odnosno mjera za ostvarivanje boljih uvjeta rada radnika kod kojih postoji
povećana opasnost od profesionalnih oboljenja ili nastupa
invalidnosti,
– osiguravanje
ispravnosti sredstava za rad sukladno propisima o zaštiti na radu i kontrolu u
određenim vremenskim razdobljima,
– obavještavanje i
osposobljavanje radnika za rad na siguran način.
Poslodavac će
povjereniku radnika za zaštitu na radu osigurati pravo uvida u provedbu mjera iz
prethodnog stavka ovog članka.
Članak
34.
U svezi s provođenjem
mjera zaštite na radu povjerenik radnika za zaštitu na radu ima prava i
obveze:
– sudjelovati u
planiranju i unapređivanju uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja
novih supstanci u radni i proizvodni proces,
– biti obaviješten o
svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje
radnika,
– primati primjedbe
radnika na primjenu propisa i provođenja mjera zaštite na
radu,
– prisustvovati
inspekcijskim pregledima i informirati inspektora o svojim zapažanjima i
zapažanjima radnika čiji je povjerenik,
– pozivati inspektora
kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a Poslodavac to propušta
ili odbija učiniti,
– obrazovati se za
obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unapređivati znanje, pratiti i
prikupljati informacije od značenja za njihov rad,
– staviti prigovor na
inspekcijski nalaz i mišljenje,
– svojom aktivnošću
poticati ostale radnike na rad na siguran način,
– pristup mjestima rada
radi utvrđivanja uvjeta rada
– izvješćivati Radničko
vijeće o svom radu sukladno Zakonu.
Članak
35.
Otežani uvjeti rada koji
se ne mogu otkloniti primjenom propisa i mjera zaštite na radu utvrđuju se prema
sljedećim kriterijima:
– utjecaj okoline –
mikroklimatski uvjeti, zračenje, buka, vibracije, kemijske i biološke štetnosti,
rad u povećanoj vlazi,
– opterećenja – fizički
napor, prisilni položaj tijela pri radu, psihofizički napor, opterećenje
osjetila, znatniji poremećaj prirodnog biološkog ritma (rad u smjenama), rad uz
obavezatnu uporabu osobnih zaštitnih sredstava koja
povećavaju napor ili otežavaju obavljanje poslova,
– povećani rizik od
nastanka ozljeda na radu, profesionalnih bolesti i drugih bolesti u svezi s
radom te tehnoloških akcidenata,
– rad sa zagađujućim i
prljavim tvarima.
Poslodavac ne može
ugovoriti i isplatiti novčanu naknadu radnicima koji rade u štetnim i opasnim
radnim uvjetima, a kao nadomjestak za propuštenu primjenu propisa zaštite na
radu.
Članak
36.
Povjereništvo radnika za
zaštitu na radu izabire povjerenike koji će poslove povjerenika radnika za
zaštitu na radu obavljati u punom radnom vremenu, s time da se u razdoblju 2005.
- 2008. utvrđuje pravo na 7 (sedam) povjerenika.
Članak
37.
Uvjeti za rad
povjerenika radnika za zaštitu na radu uredit će se posebnim sporazumom,
temeljem odredbi Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu, u roku od 60 dana od
konstituiranja povjereništva radnika za zaštitu na radu.
VI. Posebna zaštita
radnika
kojima
je utvrđena profesionalna
nesposobnost
za rad, neposredna
opasnost
od nastanka invalidnosti i
radnika
pred mirovinom
Članak
38.
Plaća radnika kojemu je
utvrđena profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastanka
invalidnosti i radnika nakon završene profesionalne rehabilitacije, prigodom
ponude izmijenjenog ugovora o radu, sukladno Zakonu o radu, ne može biti manja
od plaće za radno mjesto na kojem je prethodno radio.
Članak
39.
Poslodavac je obvezan
radniku koji radi nepuno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale
povredom na radu bez krivnje radnika ili profesionalnog oboljenja, isplatiti
plaću za nepuno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju
ostvaruje po propisima invalidsko-mirovinskog osiguranja i plaće radnog mjesta
za koje ima ugovor o radu.
Članak
40.
Radniku se ne može
ponuditi ugovor o radu s manjim brojem bodova radnog mjesta od onih koje je imao
u trenutku navršenja 60 godina (muškarac), odnosno 55
godina (žena) života.
VII. Plaće
Članak
41.
Plaća radnika sastoji se
od osnovne plaće i dodataka, a sukladno internim aktima poslodavca koji
reguliraju pitanje plaća.
Članak
42.
Najniža osnovna
vrijednost boda iznosi 9,50 kn uz primjenu internih akata kojima se reguliraju
plaće, odnosno ugovora o radu, do uvođenja novog sustava
plaća.
U slučaju da se novi
sustav plaća ne bude primjenjivao od1. listopada 2005. godine, Poslodavac se
obvezuje jednokratno isplatiti razliku plaće. Razlika plaće će se izračunati
temeljem usklađivanja s indeksom potrošačkih cijena za razdoblje od početka
primjene ovog Ugovora do 30. rujna 2005. godine.
Članak
43.
Radnik ima pravo na
trajni dodatak na plaću u iznosu od500,00 kn mjesečno.
Članak
44.
Radnik ima pravo na
regres za korištenje godišnjeg odmora.
Regres za korištenje
godišnjeg odmora iznosi 7.000,00 kn bruto.
Regres za korištenje
godišnjeg odmora isplaćuje se u mjesecu lipnju, nakon isplate
plaća.
Radnicima kojima je do
početka primjene ovog Ugovora isplaćen regres za 2005. godinu, isplatit će se
razlika regresa.
Radnicima koji se
zaposle nakon isplate regresa za tekuću godinu, regres se isplaćuje u prosincu
nakon isplate plaće.
Radnicima koji steknu
pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora isplaćuje se i razmjeran dio
regresa.
Radnicima koji su kod
prethodnog poslodavca iskoristili prvi dio godišnjeg odmora, a nije im isplaćen
regres za tekuću godinu, isplaćuje se razmjeran dio
regresa.
Članak
45.
Plaća i naknada plaće
isplaćuje se do 15. u mjesecu za protekli mjesec.
VIII. Povećana plaća
Članak
46.
Osnovna plaća uvećava
se:
– za noćni rad
40%
– za prekovremeni
rad
50%
– za rad subotom
25%
– za rad nedjeljom
35%
– za dvokratni rad
10%
– za popodnevni rad
(samo za radnike koji stalno
rade u popodnevnoj smjeni)
10%
– za smjenski rad (2.
smjena)
10%
– za rad na dane
blagdana i neradne dane
50%
– za rad na Uskrs i
Božić
70%
U slučaju nastupanja
okolnosti da radnik ostvari pravo po više temelja iz stavka 1. ovog članka osim
temeljem prekovremenog rada i rada noću primijenit će se postotak koji je
najpovoljniji za radnika.
Članak
47.
Naknada za pasivno
dežurstvo iznosi radnim danom, subotom, nedjeljom te Uskrsom, blagdanom i
neradnim danima utvrđenima zakonom, 15% od osnovne plaće radnika, s uvećanjem za
radni staž.
Prigodom obračuna
naknade za pasivno dežurstvo ne uzimaju se istodobno i povećanje plaće za rad u
posebnim uvjetima (noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i dr.).
Članak
48.
U slučaju izvanrednog
rada (intervencije) radniku pripada iznos od 200% njegovog radnog sata za
utrošeno vrijeme.
Članak
49.
U slučaju odsutnosti
radnika s posla zbog bolovanja, radniku pripada naknada plaće u visini 85%
osnovice utvrđene prema općim propisima.
U slučaju odsutnosti
radnika zbog bolovanja uzrokovanog profesionalnom bolesti ili povredom na radu,
radniku pripada naknada plaće u visini 100% osnovice utvrđene prema općim
propisima.
Članak
50.
Članu Radničkog vijeća,
povjereniku radnika za zaštitu na radu i sindikalnom povjereniku koji poslove za
Radničko vijeće, Povjereništvo radnika za zaštitu na radu i sindikat obavljaju u
punom radnom vremenu, pripada plaća kao i sva prava iz radnog odnosa, odnosno
ugovora o radu.
Članak
51.
Osnovna plaća povećava
se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5% i to od prvog dana po isteku
mjeseca u kojem je radnik navršio punu godinu radnog staža, do uvođenja novog
sustava plaća.
Članak
52.
Radnik ima pravo na
naknadu plaće kao da radi za razdoblja u kojima ne radi
zbog:
– plaćenog
dopusta,
– blagdana i neradnih
dana utvrđenih zakonom,
– rada u upravljačkim i
sindikalnim tijelima,
– vojne vježbe, vježbe
jedinice MUP-a, osposobljavanja i sudjelovanja u obrani i civilnoj
zaštiti,
– obrazovanja i
prekvalifikacije, stručnog obrazovanja sukladno potrebama
Poslodavca,
– zastoja u poslu do
kojeg je došlo bez krivnje radnika,
– sudjelovanja u
susretima radnika Poslodavca,
– sindikalnog
obrazovanja.
IX. Naknade na teret
rashoda
Članak
53.
Radniku se priznaju
naknade troškova prijevoza na rad i s rada mjesnim javnim prijevozom u visini
stvarnih troškova, prema cijeni mjesečne karte.
Radniku se priznaju
naknade troškova prijevoza na rad i s rada međumjesnim javnim prijevozom u
visini stvarnih troškova prijevoza, prema cijeni mjesečne
karte.
Ako radnik mora sa
stanice međumjesnog javnog prijevoza koristiti i mjesni prijevoz, stvarni izdaci
se utvrđuju u visini troškova mjesnog i međumjesnog javnog
prijevoza.
Ako od mjesta
prebivališta, odnosno boravišta do mjesta rada radnika, ili na dijelu te
razdaljine, nije organiziran javni prijevoz koji radniku omogućava redovit
dolazak na posao i odlazak s posla, radnik ima pravo na naknadu troškova
prijevoza za tu razdaljinu, odnosno za dio razdaljine bez organiziranog javnog
prijevoza, a koja se utvrđuje u visini cijene mjesečne karte javnog prijevoza u
sjedište poslodavca.
Članak
54.
Kada je radnik upućen na
službeno putovanje u zemlji, pripada mu naknada prijevoznih troškova, troškova
noćenja i dnevnica na način i u visini utvrđenoj Pravilnikom o porezu na dohodak
i općim aktom Društva.
Naknada troškova i
dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo uređuju se na način kako je to
uređeno općim aktom Društva.
Članak
55.
Kad radnik radi na
terenu izvan mjesta svojeg prebivališta ili uobičajenog boravišta, odnosno izvan
mjesta rada, isplaćuje mu se terenski dodatak u maksimalnom neoporezivom iznosu
sukladno propisima važećima u trenutku svake pojedine isplate na ime troškova
prehrane i drugih troškova na terenu, osim troškova smještaja koji se podmiruju
na teret Poslodavca.
Pravo na terenski
dodatak ima radnik koji na terenu provede duže od jednog
dana.
Članak
56.
Naknada troškova za
upotrebu vlastitog vozila za službene potrebe utvrdit će se sukladno važećim
propisima.
Upotrebu vlastitog
vozila u službene svrhe odobrava ovlaštena osoba
Poslodavca.
Članak
57.
Radniku koji je
raspoređen po potrebi posla na rad u drugo mjesto priznaju se selidbeni
troškovi:
– prijevoz radnika,
članova obitelji i stvari,
– dnevnica radniku za
vrijeme putovanja od mjesta prebivališta do mjesta
preseljenja.
Članak
58.
Poslodavac je dužan u
smislu Zakona o zdravstvenom osiguranju osigurati radnika za slučaj ozljede na
radu i oboljenja od profesionalnih bolesti.
Poslodavac će za slučaj
smrti radnika kao posljedice nesretnog slučaja na radu isplatiti neto iznos od
75.000,00 kn i četiri osnovne plaće radnika, a za slučaj smrti radnika kao
posljedice nesretnog slučaja izvan rada iznos od 30.000,00 kn i četiri osnovne
plaće, korisnicima naknade u smislu općeg akta Poslodavca.
Primjenom stavka 2.
ovoga članka isključuje se pravo na isplatu pomoći iz članka 63. stavak 1. ovoga
Ugovora.
Poslodavac će
isplaćivati naknadu za trajno oštećenje organizma nastalo kao posljedica
nesretnog slučaja koji se dogodio na radu, prema važećem općem
aktu.
Poslodavac će
isplaćivati naknadu za posljedice nesretnog slučaja koje su se dogodile izvan
rada, prema općem aktu važećem na dan sklapanja ovog Ugovora, ako stupanj
invalidnosti prelazi 5%.
Članak
59.
Poslodavac će isplatiti
radnicima prigodnu isplatu za Uskrs u visini neoporezivog iznosa poklon-bona, u
skladu s poreznim propisima, a najmanje u visini od 400,00
kn.
Poslodavac će isplatiti
radnicima prigodnu isplatu za Božić u visini neoporezivog iznosa prigodnih
nagrada u skladu s poreznim propisima, a najmanje u visini od 2.000,00
kn.
Članak
60.
Kada radnik odlazi u
mirovinu, pripada mu pravo na isplatu otpremnine u visini od 6 (šest) prosječnih
mjesečnih plaća isplaćenih po radniku kod Poslodavca u prethodnom
mjesecu.
Članak
61.
Radnik kojem Poslodavac
nakon dvije godine neprekidnog rada u Društvu otkazuje ugovor o radu, osim kada
je otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika, ima pravo na novčani iznos
koji se sastoji od:
– otpremnine propisane
Zakonom o radu;
– naknada temeljem prava
ostvarenih do isteka otkaznog roka.
Ukoliko radnik iz stavka
1. ovog članka ima minimalno 5 godina radnog staža, ostvaruje pravo i na bruto
iznos dodatne otpremnine koja se određuje s obzirom na godine života radnika
kako slijedi:
|
Godine
života |
Bruto iznos
dodatne otpremnine |
|
24 |
180.000,00
kn |
|
25 |
180.000,00
kn |
|
26 |
180.000,00
kn |
|
27 |
180.000,00
kn |
|
28 |
180.000,00
kn |
|
29 |
180.000,00
kn |
|
30 |
180.000,00
kn |
|
31 |
200.000,00
kn |
|
32 |
200.000,00
kn |
|
33 |
200.000,00
kn |
|
34 |
200.000,00
kn |
|
35 |
200.000,00
kn |
|
36 |
200.000,00
kn |
|
37 |
200.000,00
kn |
|
38 |
200.000,00
kn |
|
39 |
200.000,00
kn |
|
40 |
200.000,00
kn |
|
41 |
200.000,00
kn |
|
42 |
203.000,00
kn |
|
43 |
206.000,00
kn |
|
44 |
209.000,00
kn |
|
45 |
212.000,00
kn |
|
46 |
215.000,00
kn |
|
47 |
218.000,00
kn |
|
48 |
221.000,00
kn |
|
49 |
224.000,00
kn |
|
50 |
227.000,00
kn |
|
51 |
250.000,00
kn |
|
52 |
254.000,00
kn |
|
53 |
258.000,00
kn |
|
54 |
260.000,00
kn |
|
55 |
260.000,00
kn |
|
56 |
260.000,00
kn |
|
57 |
260.000,00
kn |
|
58 |
260.000,00
kn |
|
59 |
260.000,00
kn |
|
60 |
260.000,00
kn |
|
61 |
260.000,00
kn |
|
62 |
260.000,00
kn |
|
63 |
260.000,00
kn |
|
64 |
260.000,00
kn |
|
65 |
260.000,00
kn |
Bruto iznos otpremnine
propisane Zakonom o radu iz stavka 1. ovog članka određuje se u iznosu od jedne
trećine prosječne bruto mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca
prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada u Društvu, a ne
može biti veći od šest prosječnih bruto mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o
radu.
Naknade temeljem prava
ostvarenih do isteka otkaznog roka nisu dio novčanog iznosa iz stavka 1. ovog
članka, ukoliko su prethodno isplaćeni radniku za godinu u kojoj mu se otkazuje
ugovor o radu.
Novčani iznosi
obuhvaćeni ovim člankom neće biti niži:
– od 250.000,00 kn bruto
za radnike do 31 godine života;
– od 270.000,00 kn bruto
za radnike s navršenom 31 godinom života, te radnike s više od 31 godine
života.
Novčani iznosi
obuhvaćeni ovim člankom isplaćivat će se radnicima kojima se otkazuje ugovor o
radu u razdoblju od početka važenja, odnosno primjene ovog Ugovora, do 31.
prosinca 2007. godine.
Poslodavac će utvrditi
radnike kojima će otkazati ugovor o radu na temelju
sljedećeg:
– prestanak potrebe za
obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih
razloga;
– nemogućnosti radnika
da uredno izvršava svoje obveze iz radnog odnosa zbog određenih trajnih osobina
ili sposobnosti.
Članak
62.
Za dugogodišnji rad kod
Poslodavca radniku pripada pravo na isplatu nagrada i to:
– za 10 godina
75%
– za 15 godina
100%
– za 20 godina
125%
– za 25 godina
150%
– za 30 godina
180%
– za 35 godina
225%
– za 40 godina
300%
iznosa jedne prosječne
plaće po radniku kod Poslodavca u prethodnom mjesecu.
Jubilarna nagrada
isplaćuje se za navršene godine radnog staža u tekućoj godini, a isplaćuje se u
mjesecu kada je navršena puna godina staža.
Članak
63.
Radniku ili njegovoj
obitelji isplatit će se pomoć u visini prosječne neto plaće isplaćene kod
Poslodavca u prethodnom mjesecu:
1. Smrt radnika
4 plaće
2. Smrt člana uže
obitelji
2 plaće
Pod članom uže obitelji
u smislu ovog članka podrazumijeva se supružnik, djeca i roditelji
radnika
3. Nastanak teške
invalidnosti
– tjelesnog oštećenja
radnika
1 plaća
– radnika koji s
preostalom radnom sposobnošću
radi s polovicom punog radnog
vremena
– radnika s tjelesnim
oštećenjem preko 51%
Prava iz točke 3.
ostvaruju se jednokratno i dokazuju pravomoćnim rješenjem mjerodavne komisije
izdanim nakon početka važenja ovog akta.
4. Za neprekidno
bolovanje duže od 180 dana jednom
godišnje
1 plaća
5. Radniku za rođenje
svakog djeteta
1 plaća
6. Radniku za posvojenje
svakog djeteta
1 plaća
Članak
64.
Radniku ili njegovoj
obitelji može se isplatiti pomoć u visini koju odredi Poslodavac za slučaj
otklanjanja posljedica od proglašene elementarne nepogode i težih bolesti koje
iziskuju povećane troškove liječenja.
Članak
65.
Sredstva za prigodne
poklone djeci radnika isplaćuju se svakom radniku po djetetu u visini
neoporezivog dijela dara (poklon), a najmanje u iznosu od 400,00
kn.
Pravo na poklone imaju
djeca radnika, djeca umrlih radnika te djeca poginulih i nestalih radnika u
Domovinskom ratu do 15 godina starosti navršenih u tekućoj
godini.
Članak
66.
Novčana pomoć za
školovanje djece umrlih radnika isplaćuje se mjesečno djeci predškolskog uzrasta
pa do završetka srednje škole, prema sljedećim
kriterijima:
– za djecu predškolskog
uzrasta
(godinu dana prije škole)
500
kn
– za djecu u
osmogodišnjoj školi
900
kn
– za djecu u srednjoj
školi
1.300 kn
a isplata teče od 1. u
mjesecu kada je školovanje počelo, odnosno od dana nastupa smrti
radnika.
Djeci samohranih
roditelja isplaćuje se novčana pomoć za školovanje jednom godišnje, a najkasnije
do 1. rujna u tekućoj godini, i to:
– za djecu predškolskog
uzrasta
(godinu dana prije škole)
500
kn
– za djecu u
osmogodišnjoj školi
900
kn
– za djecu u srednjoj
školi
1.300 kn
U smislu odredbi ovog
članka samohranim roditeljem se smatra roditelj:
– djeteta kojem otac
nije utvrđen
– izvanbračnog djeteta
kojem je otac utvrđen a ne živi u zajedničkom domaćinstvu, a ostvaruje pravo na
dječji doplatak
– djeteta kojem je
dijete nakon razvoda braka povjereno na čuvanje i odgoj, a roditelj ostvaruje
pravo na dječji doplatak
– kojem je bračni drug
umro ili proglašen nestalim.
Članak
67.
Novčanu naknadu zbog
premještaja, zbog umanjene radne sposobnosti nastale kao posljedica nesreće na
radu, radnik ostvaruje po propisima mirovinskog i invalidskog
osiguranja.
Eventualnu razliku do
plaće, koju bi radnik ostvario da nije bilo promjene radnog mjesta zbog
umanjenja radne sposobnosti, isplaćuje Poslodavac.
Članak
68.
Radnik sa članovima
svoje obitelji ima pravo na korištenje radničkih
odmarališta uz dogovor sindikata i Poslodavca.
Članak
69.
Iz sredstava Poslodavca
izdvajaju se jednom godišnje sredstva za poboljšanje životnog standarda radnika,
u visini od 15% prosječne plaće u prethodnom mjesecu.
Sredstva iz prethodnog
stavka raspoređuje se na sljedeći način:
– za susrete radnika
Poslodavca
10%
– za
kulturno-rekreacijske potrebe
20%
– za preventivno
zdravstvene potrebe
60%
– ostalo
10%
U svrhu poboljšanje
životnog standarda radnika, internim aktima Društva može se odrediti drukčija
raspodjela sredstava od raspodjele definirane stavkom 2. ovog
članka.
Članak
70.
Poslodavac ima obvezu
ponuditi svim radnicima sistematske zdravstvene preglede, sukladno medicinskom
standardu, jednom godišnje, počevši od 1. siječnja 2006.
godine.
Poslodavac ima obvezu
radnicima ponuditi sistematske zdravstvene preglede iz stavka 1. ovog članka
najkasnije do 31. ožujka 2006. godine.
Sistematski zdravstveni
pregledi iz stavka 1. ovog članka ne odnose se na sistematske zdravstvene
preglede koji se moraju provesti temeljem važećih propisa.
Članak
71.
Poslodavac će osnovati
zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond.
Poslodavac će poduzeti
sve potrebne radnje kako bi fond iz stavka 1. ovog članka bio osnovan najkasnije
do 1. studenoga 2005. godine.
Poslodavac će izdvojiti
sredstva u bruto iznosu od 1.000,00 kn za svakog radnika koji se u roku od 30
dana od dana osnivanja učlani u fond iz stavka 1. ovog članka, a uplata na račun
radnika u fondu izvršit će se u neto iznosu nakon odbitka doprinosa, poreza i
prireza.
Poslodavac će za svakog
radnika učlanjenog u fond iz stavka 1. ovog članka, koji do 1. studenoga 2007.
godine uplati na svoj račun u fondu minimalni iznos u visini svoje neto plaće za
mjesec travanj 2007. godine ili iznos od 10.000,00 kn, izdvojiti poticajna
sredstva u minimalnom bruto iznosu od 2.000,00 kn, a uplata na račun radnika u
fondu izvršit će se u neto iznosu nakon odbitka doprinosa, poreza i
prireza.
X. Otkazni rokovi kod
otkaza
ugovora
o radu
Članak
72.
U slučaju redovitog
otkaza, otkazni rok je najmanje:
– dva tjedna, ako je
radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno manje od jedne
godine,
– mjesec dana, ako je
radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno jednu
godinu,
– mjesec dana i dva
tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno dvije
godine,
– dva mjeseca, ako je
radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno pet
godina,
– dva mjeseca i dva
tjedna, ako je radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno deset
godina,
– tri mjeseca, ako je
radnik u radnom odnosu kod Poslodavca proveo neprekidno dvadeset
godina.
Otkazni rok iz stavka 1.
ovoga članka radniku koji je proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina
povećava se za dva tjedna ako je radnik navršio 50 godina života, a za mjesec
dana ako je navršio 55 godina života.
Radniku kojem se ugovor
o radu otkazuje zbog kršenja obveza iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan
skrivljenim ponašanjem radnika) utvrđuje se otkazni rok u dužini polovice
otkaznih rokova utvrđenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.
Ako radnik na zahtjev
Poslodavca prestane raditi prije isteka propisanog ili ugovorenoga otkaznog
roka, Poslodavac mu je dužan ispatiti naknadu plaće i priznati sva ostala prava
kao da je radio do isteka otkaznoga roka.
Za vrijeme otkaznog roka
radnik ima pravo uz naknadu plaće odsustvovati s rada najmanje 8 (osam) sati
tjedno radi traženja novog zaposlenja.
Ako radnik otkazuje
ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima
osobito važan razlog.
Odredbe o otkazu
primjenjuju se i na slučaj kada Poslodavac otkaže ugovor i istodobno predlaže
radniku sklapanje ugovora o radu pod izmijenjenim
uvjetima.
Članak
73.
Radniku se otkaz ugovora
o radu kod Poslodavca s obrazloženim razlozima za donošenje tog akta mora
dostaviti u pisanom obliku s poukom o pravnom lijeku.
XI. Zbrinjavanje viška
radnika
Članak
74.
Za slučaj nastupanja
okolnosti zbrinjavanja viška radnika Poslodavac će u suradnji s Radničkim
vijećem izraditi program zbrinjavanja viška radnika te poduzeti ostale
odgovarajuće radnje sukladno Zakonu o radu.
Članak
75.
Prigodom utvrđivanja
tehnološkog viška za očuvanje zaposlenja u slučaju iste radne efikasnosti kao
kriterij se primjenjuje dužina radnog staža kod
Poslodavca.
XII. Radničko vijeće
Članak
76.
Radničko vijeće izabire
članove koji će poslove za Radničko vijeće obavljati u punom radnom vremenu, s
time da se u razdoblju 2005. – 2008. utvrđuje pravo na 7 (sedam)
članova.
Članak
77.
Ovlasti i uvjeti za rad
Radničkog vijeća, uredit će se posebnim sporazumom između Poslodavca i Radničkog
vijeća najkasnije 60 dana od konstituiranja, sukladno Zakonu o
radu.
XIII. Zaštita prava
radnika
Članak
78.
U ostvarivanju prava
radnika iz radnog odnosa radnik ima pravo zahtijevati zaštitu sukladno odredbama
važećih propisa.
Zahtjev za zaštitu prava
podnosi se Poslodavcu u roku određenom važećim propisima.
XIV. Zaštita dostojanstva
radnika
Članak
79.
Poslodavac je dužan
radniku osigurati zaštitu od izravne ili neizravne diskriminacije na temelju
rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnoga stanja, porodičnih
obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili
socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva
ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili
nečlanstva u sindikatu te tjelesnih ili duševnih
poteškoća.
Članak
80.
Poslodavac je dužan za
vrijeme obavljanja poslova štititi dostojanstvo radnika tako da mu osigura
uvjete rada u kojima neće biti izložen uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju
od nadređenih, suradnika i osoba s kojima redovito dolazi u doticaj u obavljanju
svojih poslova. Ova zaštita uključuje poduzimanje mjera i postupaka kao što su
zabrana rada radnicima koji su pod utjecajem alkohola i drugih sredstava
ovisnosti, propagiranje pristojnog ponašanja, sprečavanje svakog izazovnog
ponašanja, upozorenja radnicima koji uznemiravaju ili spolno uznemiravaju druge
radnike i dr.
Uznemiravanje je svako
neželjeno ponašanje uvjetovano spolom osobe, koje ima za cilj ili koje stvarno
predstavlja povredu osobnog dostojanstva i koje stvara neugodno, neprijateljsko,
ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.
Spolno uznemiravanje je
svako neželjeno verbalno ili neverbalno, odnosno fizičko ponašanje spolne
naravi, koje ima za cilj ili koje stvarno predstavlja povredu osobnog
dostojanstva i koje stvara neugodno, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo
okruženje.
Članak
81.
Poslodavac je dužan
radniku osigurati zaštitu od specifičnog oblika ponašanja jedne ili skupine
osoba kojim se radnika sustavno psihički zlostavlja i ponižava, s ciljem
ugrožavanja ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta (mobing).
Članak
82.
Radnik ima pravo
ovlaštenoj osobi Poslodavca uputiti pritužbu u svezi sa svim oblicima
diskriminacije i zaštite dostojanstva.
Ovlaštena osoba
Poslodavca dužna je rješavati pritužbe u svezi sa svim oblicima diskriminacije i
zaštite dostojanstva radnika.
XV. Odgovornost
radnika
Članak
83.
O odgovornosti radnika u
svezi sa savjesnim i stručnim obavljanjem poslova uz upute Poslodavca i o
odgovornosti radnika za štetu Poslodavcu, odlučuje se sukladno važećim
propisima.
XVI. Obrazovanje
radnika
Članak
84.
Radnici imaju pravo i
dužnost školovati se, osposobljavati i usavršavati na radu u skladu sa svojim
sposobnostima i potrebama Poslodavca.
Pravo na obrazovanje
radnika uredit će se posebnim pravilnikom.
Međusobna prava i obveze
između Poslodavca i radnika koji je upućen na obrazovanje od strane Poslodavca
uređuju se posebnim ugovorom.
Prigodom obrazovanja
radnici imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim
slučajevima:
– za svaki ispit
3 dana
– za završni rad
5 dana
Radnici koje Poslodavac
nije uputio na obrazovanje imaju pravo na plaćeni dopust u sljedećim
slučajevima:
– za svaki ispit
1 dan
– za završni rad
3 dana
Ukoliko se radnik
obrazuje u ustanovi koja je udaljena više od 200 (dvjesto) kilometara od mjesta
rada, odobrava mu se dodatno 1 (jedan) dan za put.
XVII. Uvjeti za rad
sindikata
Članak
85.
Aktivnost sindikalnog
povjerenika ne smije biti spriječena ili ometana ukoliko on djeluje u skladu sa
statutom sindikata, Zakonom o radu i ostalim važećim
propisima.
Članak
86.
Sindikat ima pravo na
jednog zaštićenog povjerenika na svakih 75 članova – radnika
Poslodavca.
Sindikat je obvezan
Poslodavca izvijestiti o imenima zaštićenih povjerenika i trajanju njihovog
mandata.
Svi zaštićeni
povjerenici istoga sindikata imaju pravo na 1,5 (jedan i pol) sat aktivnosti
zajedno po članu u radnom vremenu tijekom godine s naknadom
plaće.
Članak
87.
Sindikat koji okuplja
najmanje 20% radnika Društva ima pravo za svakih 750 članova na jednog
zaštićenog povjerenika koji sindikalnu aktivnost obavlja puno radno
vrijeme.
Osim prava iz prethodnog
stavka, Poslodavac je obvezan zaštićenom sindikalnom povjereniku koji sindikalnu
aktivnost ne obavlja puno radno vrijeme omogućiti izostanak s rada s naknadom
plaće prigodom prisustvovanja sindikalnim sastancima i seminarima, tečajevima,
osposobljavanju, kongresu i konferencijama u zemlji i inozemstvu najduže do 7
(sedam) radnih dana tijekom godine.
Članak
88.
Sindikalni povjerenik za
svoj rad odgovara samo članstvu i tijelima sindikata.
Sindikalni povjerenik,
zbog sindikalnih aktivnosti kojima se štite prava i interesi zaposlenih u skladu
sa statutom sindikata, ne može biti pozvan na bilo kakvu odgovornost ili doveden
u nepovoljan položaj.
U vrijeme trajanja
mandata i jednu godinu nakon isteka mandata zaštićeni sindikalni povjerenik ne
može se bez njegove suglasnosti i suglasnosti sindikata:
– premjestiti na drugo
radno mjesto kod Poslodavca ili u drugo poduzeće,
– utvrditi kao višak
zaposlenih.
Zaštićeni povjerenik ima
pravo po prestanku sindikalne funkcije vratiti se na radno mjesto u mjesto rada
gdje je radio prije odlaska na funkciju, a ukoliko to radno mjesto više ne
postoji, onda na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i
znanju.
Zaštićenom sindikalnom
povjereniku, kojemu je funkcija prestala prije isteka punog mandata, sindikalni
imunitet nakon funkcije traje razmjerno vremenu provedenom na funkciji, ali ne
više od 6 (šest) mjeseci.
Zaštićeni povjerenik,
koji obavlja sindikalnu aktivnost u punom radnom vremenu, zadržava pravo na
upućivanje na stručno usavršavanje s obzirom na poslove radnog mjesta za koje
ima sklopljen ugovor o radu.
Članak
89.
Sindikatu se osiguravaju
sljedeći uvjeti:
– ustega članarina i sindikalnih financijskih potreba
članovima sindikata putem obračunskih lista
– sloboda sindikalnog
izvješćivanja sukladno važećim propisima i etičkim standardima te podjela
tiska.
Sindikalnom povjereniku
koji sindikalnu aktivnost obavlja u punom radnom vremenu osiguravaju se sljedeći
uvjeti:
– odgovarajuće namješten
radni prostor veličine do 20m2
– besplatno korištenje
jednog telefonskog priključka
– pristup internetu,
intranetu, e-mail adresa i distribucijska grupa
– jedan mobilni
priključak implementiran u T-HT VPN sustav bez ograničenja –
predsjednik
– jedan mobilni
priključak implementiran u T-HT VPN sustav 3. kategorije – zamjenik
predsjednika
– jedan mobilni
priključak implementiran u T-HT VPN sustav 2. kategorije
– potrošni materijal i
sitni inventar
Prava iz stavka 2. ovog
članka ima sindikat koji okuplja više od 20 % radnika
Društva.
Članak
90.
Poslodavac je obvezan
sindikalnom povjereniku i povjereniku radnika za zaštitu na radu omogućiti
pristup radnim mjestima i podacima potrebnima za obnašanje njihove dužnosti te
im omogućiti uvid u podatke i isprave u svezi s ostvarivanjem i zaštitom prava
radnika, sukladno internim aktima Poslodavca.
Poslodavac je obvezan
omogućiti zaštićenom sindikalnom povjereniku uvid u dokumentaciju iz koje je
vidljiv obračun zakonskih obveza temeljem plaće.
XVIII. Pravo radnika na
štrajk
Članak
91.
Radnici imaju pravo na
organizirani štrajk, sukladno zakonskim odredbama i pravilima
sindikata.
Članak
92.
Za organizaciju i
provedbu štrajka sindikat koristi sindikalne propise o štrajku s kojima mora
upoznati Poslodavca.
Štrajkom rukovodi
štrajkački odbor.
Članovi štrajkačkog
odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.
Članak
93.
Za provođenje štrajka
potrebno je utvrditi nužan opseg poslova u Društvu koji se ne smiju prekidati za
vrijeme štrajka, sukladno važećim zakonskim propisima.
Nužan opseg poslovanja
utvrdit će se sukladno zakonskim propisima.
XIX. Rješavanje sporovaizmeđu potpisnika
ugovora
Članak
94.
Za rješavanje sporova
između potpisnika Ugovora, koje nije bilo moguće riješiti međusobnim
pregovaranjem, pokreće se postupak mirenja.
Postupak mirenja pokreće
se na poticaj jednog od potpisnika Ugovora.
Članak
95.
Mirenje iz prethodnog
članka provodi miritelj sukladno Zakonu o radu i drugim važećim
propisima.
U postupku mirenja
sudjeluju:
– jedan predstavnik
Poslodavca
– jedan predstavnik
sindikata
– jedan miritelj,
sukladno Zakonu o radu i drugim važećim propisima.
Članak
96.
Stranke u sporu mogu
prihvatiti ili odbiti pisani prijedlog miritelja.
Prijedlog kojega stranke
prihvate ima pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora.
XX. Završne odredbe
Članak
97.
Ugovor je sklopljen kada
ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana sukladno Zakonu o
radu.
Članak
98.
Svaka ugovorna strana
ima pravo predložiti izmjenu ili dopunu Ugovora, i to u pisanom
obliku.
Druga strana je obvezna
očitovati se na predložene izmjene ili dopune u roku 15 (petnaest)
dana.
Ako druga strana ne
prihvati prijedlog izmjene ili dopune u roku 15 (petnaest) dana, pokreće se
arbitražni postupak.
Članak
99.
Ugovorne strane su
suglasne da će se kod uvođenja novog sustava vrednovanja učinka radnika i s tim
povezano novog sustava plaća, odnosno naknada, dogovoriti o odgovarajućim
izmjenama i dopunama ovog Ugovora.
Članak
100.
Svaki potpisnik Ugovora
može otkazati Ugovor, ali je dužan prethodno najaviti svoje odstupanje pisanim
putem, najmanje tri mjeseca prije otkazivanja Ugovora.
Članak
101.
Ovaj Ugovor se sklapa na
određeno vrijeme.
Ovaj Ugovor stupa na
snagu danom potpisa, a primjenjuje se od 1. lipnja 2005. do 31. svibnja 2006.
godine.
Ugovorne strane se
obvezuju da će postupak sklapanja novog ugovora početi najkasnije 60 (šezdeset)
dana prije isteka roka na koji je ovaj Ugovor sklopljen.
U roku iz stavka 3. ovog
članka ugovorne strane mogu ugovoriti i produženo važenje ovog
Ugovora.
Ukoliko ovaj Ugovor
prestane otkazom, odnosno ukoliko prestane istekom roka na koji je sklopljen,
isključuje se produžena primjena pravnih pravila definirana Zakonom o radu, osim
za članke 61. i 71. ovog Ugovora za čije je odredbe određen drugi rok
primjene.
Članak
102.
Poslodavac je dužan
uskladiti opće akte s odrednicama Ugovora u roku od 90 (devedeset) dana nakon
potpisivanja Ugovora, ako zakonom nije propisan kraći rok.
Članak
103.
Poslodavac i sindikat
imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odrednica Ugovora i praćenje njihove
primjene najkasnije u roku od 30 (trideset) dana od dana
potpisivanja.
Zajedničko tijelo ima
četiri člana od kojih po dva člana imenuje svaka ugovorna strana. U slučaju
spora oko tumačenja pojedinih odredbi ovoga Ugovora članovi zajedničkog tijela
sporazumno će izabrati petoga, nepristranog člana koji mora biti stručan za
pitanja koja su se pokazala spornima.
Članak
104.
Troškove pripremanja,
praćenja i ostvarivanja Ugovora snose ugovorne strane, svaka u svom dijelu, a
troškove postupka mirenja, pripremanja i rada arbitraže i zajedničkog tijela za
tumačenje Ugovora, strane dijele proporcionalno.
Članak
105.
Ovaj Ugovor se
objavljuje u Glasniku HT d.d. – službenom glasilu
Poslodavca.
Hrvatski sindikat
HT – Hrvatske telekomunikacije d.d.
telekomunikacija
Predsjednik Uprave
i glavni izvršni direktor
Josip Pupić, v. r.
Ivica Mudrinić, v. r.
Republički sindikat
radnika HT – Hrvatske telekomunikacije
d.d.
Hrvatske
Članica Uprave
i glavna operativna direktorica za ljudske resurse
Jadranko Vehar, v. r.
Bozana Cathy Gregoire, v. r.