DRŽAVNO SUDBENO VIJEĆE

Državno sudbeno vijeće na temelju odredbe članka 14. Zakona o Državnom sudbenom vijeću i članka 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine« broj 58/93, 49/99 i 129/00), na sjednici održanoj 12. studenoga 2001. godine donijelo je sljedeći

POSLOVNIK

DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Poslovnikom (u daljnjem tekstu: Poslovnik) uređuje se način rada Državnog sudbenog vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeće).

Članak 2.

O pravilnoj primjeni Poslovnika skrbi predsjednik Vijeća.

Članak 3.

Sjedište Vijeća je u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinjskog br. 3.

Vijeće zasjeda u Zagrebu, a iznimno, ako tako odluči, može zasjedati i u drugim mjestima Republike Hrvatske.

Članak 4.

Vijeće može odlučivati u sjednici, ako je prisutno najmanje šest članova Vijeća, osim ako zakonom nije drugačije propisano.

Glasovanje u sjednici Vijeća je javno.

Odluke se donose većinom glasova nazočnih članova Vijeća, ako zakonom ili Poslovnikom nije drukčije propisano.

Članak 5.

Članovi Vijeća glasuju tako da se izjašnjavaju »za« ili »protiv« prijedloga, istodobnim dizanjem ruku ili poimeničnim glasovanjem, osim ako Poslovnikom nije drugačije određeno.

Poimenično glasovanje provodi se tako da svaki prozvani član Vijeća izgovara: »za« ili »protiv« prijedloga.

Predsjednik Vijeća objavljuje rezultat glasovanja i utvrđuje je li odluka dobila potrebitu većinu glasova.

Na zahtjev predsjednika ili člana Vijeća, predsjednik Vijeća odredit će provjeru glasovanja.

Članak 6.

Vijeće je dužno bez odgode razmotriti zahtjev nadležnog državnog tijela da se odobri pritvor ili da se pokrene kazneni postupak, kao i izvješće o pritvoru predsjednika ili člana Vijeća zatečenog na činjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od pet godina.

Odluka o odobrenju donosi se većinom glasova svih članova Vijeća, a odnosi se samo za kazneno djelo za koje je podnesen zahtjev.

II. ZAMJENIK PREDSJEDNIKA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA

Članak 7.

U slučaju spriječenosti predsjednika Vijeća sve njegove dužnosti obavlja zamjenik predsjednika Vijeća.

III. SJEDNICA VIJEĆA

Članak 8.

Sjednicu saziva predsjednik Vijeća, a iznimno će se sjednica sazvati na prijedlog tri člana Vijeća.

Sjednica Vijeća saziva se najmanje osam dana prije dana održavanja sjednice. Iznimno, u hitnim slučajevima, sjednica se može sazvati i u kraćem roku.

Uz poziv u kojem se određuje dan, sat i mjesto sjednice, svim članovima Vijeća dostavit će se i pisani materijal s prijedlogom dnevnog reda.

Članak 9.

Predsjednik Vijeća otvara sjednicu i daje objašnjenja u vezi s radom sjednice i obavijesti o inim pitanjima.

Predsjednik Vijeća utvrđuje broj nazočnih članova Vijeća i koji su ga članovi obavijestili da su spriječeni pribivati sjednici.

Predsjednik Vijeća predlaže dnevni red i otvara raspravu o dnevnome redu.

Članak 10.

Predsjednik Vijeća vodi sjednicu, osigurava red i skrbi za učinkovitost rada sjednice.

Predsjednik Vijeća daje riječ članovima Vijeća i skrbi da govornik ne bude ometan ili sprječavan u govoru. Smije ga prekinuti i oduzeti mu riječ ako se govornik i nakon opomene ne drži dnevnog reda.

U slučaju opsežnosti materijala, na prijedlog predsjednika Vijeća, Vijeće može odrediti vrijeme trajanja izlaganja.

Članak 11.

O radu sjednice vodi se zapisnik.

Zapisnik sadrži: osnovne podatke o prisutnima, dnevnom redu, o prijedlozima iznesenima u sjednici, o provedenoj raspravi i o donesenim odlukama.

U zapisnik se unosi rezultat glasovanja.

Svaki član Vijeća ima pravo na početku sjednice iznijeti primjedbe na zapisnik s prethodne sjednice.

O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, u zapisnik će se unijeti izmjene.

Zapisnik s prethodne sjednice, na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojemu su suglasno prihvaćene primjedbe, smatra se prihvaćenim.

Zapisnik potpisuje predsjednik Vijeća.

Izvornici zapisnika sa sjednica Vijeća čuvaju se u pismohrani Državnog sudbenog vijeća

IV. IMENOVANJA SUDACA

Članak 12.

Prilikom odlučivanja o imenovanju sudaca, Vijeće razmatra sve pribavljene podatke za svakog kandidata iz prijedloga Ministra

Članak 13.

Odluka o imenovanju sudaca donosi se većinom glasova svih članova Vijeća.

Članak 14.

U postupku glasovanja o imenovanju sudaca, glasovanje o imenovanju sudaca provodi se putem pisanih listića.

Pisani listić sadrži popis svih kandidata koji zadovoljavaju uvjete za imenovanje, poredani abecedenim redom početnog slova prezimena ispred kojega se nalazi redni broj.

Pisani listić sadrži ime i prezime člana Vijeća koji putem njega glasuje.

Glasovanje putem listića obavlja se na način da svaki član Vijeća zaokruži redni broj ispred imena onih kandidata za čije imenovanje glasuje, pri čemu broj kandidata za koje glasuje ne može biti veći od broja kandidata koji se imenuju u postupku imenovanja.

Član Vijeća, nakon obavljenog glasovanja, popisuje listić i predaje ga predsjedniku Vijeća.

Predsjednik Vijeća glasno objavljuje ime člana Vijeća koji je glasovao i imena kandidata za čije imenovanje je svaki član Vijeća glasovao.

Ukoliko se glasovi za imenovanje sudaca tako podijele, da više kandidata dobije isti broj glasova (šest ili više) te se zbog toga ne može odlučiti koji je od tih kandidata imenovan, samo između tih kandidata ponovit će se glasovanje.

Ukoliko se u prvom i drugom krugu glasovanja, ako je isto provedeno, ne dobije broj kandidata koliko je slobodnih sudačkih mjesta za imenovanje u idućem krugu glasuje se za onoliko kandidata, koliko je slobodnih sudačkih mjesta ostalo za imenovanje u tom ponovljenom glasovanju.

U taj ponovljeni krug glasovanja ulaze svi kandidati koji nisu imenovani.

Članak 15.

Vijeće imenuje suca u određeni sud.

Odluka o imenovanju sudaca dostavlja se svim kandidatima s pisanim obrazloženjem u roku od 15 dana od objavljivanja imenovanja.

Odluka o imenovanju objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 16.

Imenovani suci daju prisegu pred predsjednikom Vijeća ili njegovim zamjenikom odnosno članom Vijeća koga on odredi.

Nakon usmene prisege sudac potpisuje tekst prisege.

Prisege se pohranjuju u uvezanoj knjizi.

V. UDALJENJE OD OBAVLJANJA DUŽNOSTI

Članak 17.

O udaljenju od obavljanja dužnosti odlučuje Vijeće većinom glasova svih članova Vijeća.

VI. STEGOVNI POSTUPAK

Članak 18.

U stegovnom postupku odlučuje Vijeće većinom glasova svih članova Vijeća.

Ako se stegovni postupak vodi protiv člana Vijeća, taj član je izuzet od odlučivanja u stegovnom postupku.

Članak 19.

Po primitku zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka, predsjednik Vijeća zakazuje ročište na koje se poziva sudac i podnositelj zahtjeva. Ročište je nejavno, osim ako sudac protiv kojeg je zahtjev podnesen ne zahtijeva drugačije.

Nakon održanog ročišta, Vijeće donosi odluku o pokretanju postupka, ako postoji osnovana sumnja da je počinjeno stegovno djelo.

U stegovnom postupku Vijeće može zatražiti poduzimanje određenih istražnih radnji od suca (člana Vijeća) kojega odredi.

Protiv odluke o pokretanju stegovnog postupka nije dopuštena posebna žalba.

Odluka mora biti izrađena i otpremljena strankama u roku od 15 dana od njezinog donošenja.

Protiv odluke o razrješenju odnosno stegovnoj odgovornosti, sudac ima pravo žalbe, koja odgađa izvršenje odluke.

Žalba se podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dostave odluke.

VII. POSTUPAK ZA RAZRJEŠENJE

Članak 20.

Kada odluči pokrenuti postupak za razrješenje u smislu članka 32. Zakona o Državnom sudbenom vijeću Vijeće samo provodi i osigurava dokaze ili za to može ovlastiti suca ili predsjednika suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, te predsjednika ili suca neposredno višeg suda.

Prije nego odluči o pokretanju postupka za razrješenje, Vijeće poziva suca da se usmeno ili pisano očituje na prijedlog za razrješenje.

Nakon odluke o pokretanju postupka za razrješenje Vijeće će pozvati suca protiv koga je pokrenut postupak da se izjasni o prijedlogu za razrješenje pisanim putem u roku od osam dana od dana dostave odluke o pokretanju postupka za razrješenje ili usmeno na sjednici Vijeća.

Odluku o razrješenju Vijeće donosi većinom glasova svih članova.

Protiv odluke o razrješenju može se izjaviti žalba Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana dostave odluke.

Žalba odgađa izvršenje odluke.

Članak 21.

Ako sudac sam zatraži razrješenje, ne odlučuje se o pokretanju postupka već samo o njegovu razrješenju.

Članak 22.

Odluka o razrješenju ima: uvod, izreku, obrazloženje i naputak o pravnom lijeku.

Uvod sadrži: naziv tijela koje donosi odluku, propis o nadležnosti, te oznaku zahtjeva ili prijedloga za razrješenje.

Izrekom se odlučuje o zahtjevu ili prijedlogu za razrješenje. U izreci se navodi datum prestanka dužnosti.

U obrazloženju iznijet će se razlozi za odluku.

U postupcima za razrješenje, po zahtjevu suca, kad je zahtjev prihvaćen, obrazloženje se sastoji od kratkog izlaganja zahtjeva i navođenja zakonske odredbe na temelju koje je odluka donesena.

Članak 23.

U stegovnom i postupku za razrješenje primjenjuju se na odgovarajući način odredbe Zakona o kaznenom postupku.

VIII. STRUČNE SLUŽBE

Članak 24.

Vijeće ima stručnu službu koja obavlja administrativne, tehničke i računovodstvene poslove.

Broj službenika i namještenika za obavljanje administrativnih, tehničkih i računovodstvenih poslova, uvjete za obavljanje tih poslova i njihov opseg, propisuje se odlukom Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave koja raspoređuje službenike i namještenike na radu u Državnom sudbenom vijeću.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom prihvaćanja od Državnog sudbenog vijeća, a objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Članak 26.

Donošenjem ovog Poslovnika prestaju važiti Poslovnik Državnog sudbenog vijeća objavljen u »Narodnim novinama« broj 85/94, te Izmjene i dopune Poslovnika Državnog sudbenog vijeća objavljene u »Narodnim novinama« broj 135/99.

Broj: OU-72/02 od 13. lipnja 2002.

Predsjednik
Stanko Hautz, v. r.