Pregovori o pristupanju EU

• Zaprimljeno je 20 poglavlja pregovora od Predsjedništva Vijeća EU za dostavu pregovaračkih stajališta, a predano ih je 16, dok je za preostale izrada u tijeku.
• Na Međuvladinim konferencijama na ministarskoj i razini glavnih pregovarača otvoreni su pregovori u 6 poglavlja, privremeno zatvoreni u njih 2.
• Zaprimljena je obavijest za potrebom ispunjavanja ukupno 20 mjerila (benchmarks) za otvaranje 10 poglavlja pregovora te ukupno 7 mjerila za zatvaranje 4 poglavlja, na kojima se intenzivno radi te su već ispunjena ili u finalnoj fazi ispunjavanja.

Usklađivanje zakonodavstva sa EU

• Svake se godine izrađuje Nacionalni program RH za pridruživanje EU.
• U sklopu usklađivanja s pravnom stečevinom EU-a, usvojeno je 83 zakona i 351 podzakonskih propisa, za koje su izrađeni i pripadni instrumenti usklađivanja.

Izrada vjerodostojne hrvatske inačice zakonodavstva EU

• Izradi se pristupilo da bi hrvatski postao jedan od službenih jezika u EU te je prevedeno i pravno redigirano cjelokupno primarno zakonodavstvo, a od sekundarnog zakonodavstva prevedeno je 30%.

Koordinacija programa pomoći i suradnje s EU

• Koriste se postojeća sredstva u okviru CARDS programa, te postojeći pretpristupni fondovi (PHARE, ISPA i SAPARD). IPA program će zamijeniti dosadašnje predpristupne programe pomoći. Vezano uz povećanje apsorpcijske sposobnost RH, uspostavljene su institucije za planiranje, implementaciju i monitoring pretpristupnih fondova koje će preuzeti ulogu pri upravljanju strukturnim i kohezijskim fondovima EU.

Informiranje i obrazovanje o procesu europskih integracija

• Donesena nova Komunikacijska strategija za informiranje hrvatske javnosti o Europskoj uniji i pripremama za članstvo.
• Pokrenut je Nacionalni forum o pristupanju Europskoj uniji, u okviru kojeg je održano 14 susreta u 12 hrvatskih gradova.
• Intenzivirana je suradnja s medijima i uspostavljena odlična suradnja s organizacijama civilnog društva koje provode projekte informiranja građana o eurointegracijskom procesu u RH.
• Provode se i razni edukativni i info projekti:
  EUQUIZ,
  Login@Europe,
  „Dani EU“ na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu,
  Dvomjesečnik Euroforum,
  Projekt „Europa u Hrvatskoj“ sa 102 «Euro info točke»,
  Organizacija i provođenje seminara „Abeceda EU“ za državnu upravu, lokalnu i regionalnu samoupravu,
  Program stipendiranja za poslijediplomske europske studije,
  Četiri konferencije „Učimo o EU“ (Learning Europe)
  Ljetna škole za učenike srednjih škola i njihove nastavnike,
  Zimska škola za studente prava, ekonomije, političkih i humanističkih znanosti.

NATO

• Ostvaren je značajan napredak u ispunjavanju političkih kriterija i uspješnom provođenju obrambenih, gospodarskih i pravosudnih reformi, u implementaciji pravnih i sigurnosnih standarda NATO-a ,a taj je napredak priznat i od strane članica NATO-a.
• Hrvatska značajno sudjeluje, te će sve više doprinositi međunarodnim i NATO-ovim mirovnim misijama, tako da je utrostručila svoj doprinos mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu (najveći dosadašnji angažman Hrvatske u mirovnim misijama), na 150 pripadnika Oružanih snaga, te će i u 2007. godini nastaviti povećavati svoj angažman u Afganistanu.

Predsjedanje SEECP-om

• Republika Hrvatska je 11. svibnja 2007. sastankom na vrhu u Zagrebu, završila jednogodišnje predsjedanje Procesom suradnje u Jugoistočnoj Europi (SEECP), koje je konsenzusom regije, ali i šire međunarodne zajednice, ocjenjeno kao iznimno uspješno obavljena misija tijekom koje je započelo novo razdoblje u povijesti suradnje u Jugoistočnoj Europi a Hrvatska je potvrdila svoju vodeću ulogu u regiji.

Inicijativa za proširenjem CEFTA-e

• Republika Hrvatska inicirala je proširenje CEFTA sporazuma (Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini). Sklapanje Ugovora o izmjeni i dopuni i pristupanju CEFTA-i omogućit će liberalizaciju trgovine industrijskim i poljoprivrednim proizvodima te će pridonijeti nastavku i daljnjem unaprjeđenju suradnje i učvršćivanju stabilnosti jugoistočne Europe. Za to je bila ključna upravo inicijativa predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Regionalna suradnja

• Temeljni cilj djelovanja Republike Hrvatske u regionalnim forumima je razmjena iskustava i uzajamna pomoć u europskom integracijskom procesu, poticanje političke stabilnosti, gospodarskog napretka i dobrosusjedskih odnosa u regiji. Regionalna suradnja ostvaruje se kroz aktivno sudjelovanje u niz regionalnih organizacija i inicijativa:
  Srednjoeuropska inicijativa (SEI),
  Jednogodišnje predsjedanje Kvadrilateralom,
  Jadransko-jonsko inicijativa (JJI),
  Regionalna inicijativa za migracije, azil i izbjeglice (MARRI),
  Inicijativa Proces suradnje u Podunavlju,
  Međunarodna komisija za sliv rijeke Save,
  Partnerski odnos unutar Vijeća Europe (VE)

Bilateralni odnosi sa susjedima

• U bilateralnim odnosima sa susjedima ostvarena je sigurnost, dobrosusjedski odnosi, bitno je unaprijeđena gospodarska i kulturna suradnja. Postignut je napredak u odnosima sa Srbijom te se pruža snažna potporu trajnoj stabilizaciji i samoodrživosti BiH.

Hrvatska i OESS

• Republika Hrvatska ojačala je svoju proaktivnu ulogu unutar Organizacije, prvenstveno putem konstruktivnog sudjelovanja u OESS-ovim programima i aktivnostima u svim trima dimenzijama. Misija OESS-a u RH u proteklom je razdoblju, na tragu uzastopnih pozitivnih ocjena ostvarenog napretka, nastavila trend smanjivanja svojih aktivnosti i broja međunarodnog osoblja.

Ojačan položaj Hrvatske u UN

• Nastavljena intenzivna suradnja sa UN-om na njenim brojnim područjima djelovanja.
• Od zemlje primateljice mirovnih snaga postali smo pošiljateljica, sudjelujući pritom u 11 od 18 aktualnih UN mirovnih operacija.
• Izabrani smo u novoosnovanu Komisiju za izgradnju mira.
• Započeta aktivna provedba Milenijske deklaracije UN-a, definirane u Milenijskim razvojnim ciljevima.
• Aktivno sudjelovanje u aktivnostima UN-a na području suzbijanja međunarodnog terorizma, u tijeku izrada Nacionalne strategije za suzbijanje terorizma.

Osnivanje novih diplomatskih misija i konzularnih ureda

• Šire pokrivanje geografskih područja od političkog i gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku (Alžir, Bagdad, Düsseldorf)

Vizni režim

• Brojne države ukinule su vizni režim za hrvatske državljane: Gvatemala, El Salvador, Nikaragva, Kolumbija, Maroko, Kirgistan, Honduras, Kostarika, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske, Brazil, Paragvaj, Republika Trinidad i Tobago.