KOLEKTIVNI UGOVORI

 

HRVATSKE VODE, pravna osoba za uprav­lja­nje vodama, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220 (u da­lj­njem tekstu: poslodavac)

i

Sindikat zaposlenih u po­ljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske, Zagreb, Ljudevita Posavskog 5 (u da­lj­njem tekstu: PPDIV),

na teme­lju članka 185. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 38/95, 54/95, 65/96, 17/01 i 82/01), te članka 13. Statuta Hrvatskih voda, sklapaju dana navedenog uz potpisnike sljedeći

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA VODNO GOSPODARSTVO

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u da­lj­njem tekstu: ugovor) uređuju se prava i obveze iz rada i na osnovi rada između članova Sindikata zaposlenih u po­ljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske – sindikalnih podružnica Hrvat­skih voda i Hrvatskih voda, pravne osobe za uprav­lja­nje vodama.

Odredbe ovog Kolektivnog ugovora mogu se primijeniti i na radnike Hrvatskih voda koji nisu članovi Sindikata zaposlenih u po­ljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske ako mu pristupe teme­ljem članka 96. i Sporazuma o pristupanju čiji je obrazac Prilog 2 ovog ugovora.

Članak 2.

Radnik, u smislu ovog ugovora, je fizička osoba koja obav­lja posao za poslodavca teme­ljem ugovora o radu.

Članak 3.

Ako je općim aktom poslodavca neko pravo radnika uređeno nepovo­ljnije od prava koja proizlaze iz ovog ugovora, primje­njuju se odredbe ovog ugovora.

Članak 4.

Poslodavac mora omogućiti radniku upoznava­nje sa sadržajem ovog ugovora i ugovora o radu, kojim su uređena ­nje­gova prava i obveze i propisa o zaštiti na radu.

UGOVOR O RADU

Članak 5.

Radnik zasniva radni odnos ugovorom o radu.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

Ugovor o radu obvezno sadrži sljedeće uglavke:

1. naziv poslodavca i ime ovlaštene osobe;

2. ime i prezime radnika i ­nje­govo prebivalište;

3. datum početka rada;

4. traja­nje ugovora o radu;

5. naziv radnog mjesta;

6. tarifnu grupu i osnovnu plaću;

7. traja­nje redovnog radnog dana ili tjedna,

te uglavke propisane Zakonom o radu i druga prava i obveze poslodavca i radnika, sadržana u Kolektivnom ugovoru, Pravilniku o radu, drugim općim aktima poslodavca ili upućiva­nje na primjenu Kolektivnog ugovora, Pravilnik o radu i drugih općih akata poslodavca.

Članak 6.

Prilikom sklapa­nja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Probni rad radnika može trajati najviše tri mjeseca.

Du­ljina probnog rada određuje se Ugovorom o radu.

Članak 7.

Radnik je dužan započeti s radom na dan koji je određen ugovorom o radu.

Članak 8.

Poslodavac će osobu koju prvi put zapoš­ljava u zanima­nju za koje se školovala, zaposliti kao pripravnika.

Pripravnički staž traje najviše:

– šest mjeseci za osobu sa sred­njom stručnom spremom (SSS),

– devet mjeseci za osobu s višom stručnom spremom (VŠS) i

– dvanaest mjeseci za osobu s visokom stručnom spremom (VSS).

Pripravnički staž se obav­lja po programu koji donosi generalni direktor u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i radnih mjesta.

Pripravnički staž može se, na prijedlog vodite­lja pripravnič­kog staža, skratiti.

Traja­nje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s rada (bolest, služe­nje vojnog roka i sl.), kad je ukupna odsutnost trajala duže od 30 dana.

Članak 9.

Poslodavac je dužan pri zapoš­ljava­nju pod jednakim uvjetima dati prednost:

– djeci poginuloga hrvatskog branite­lja koja nemaju ni drugoga rodite­lja,

– HRVI Domovinskog rata,

– članu obite­lji poginuloga, umrloga, zatočenoga ili nestalog hrvatskog branite­lja,

– nezaposlenom razvojačenom hrvatskom branite­lju.

Zaštita privatnosti, života i zdrav­lja

Članak 10.

Poslodavac je dužan čuvati podatke i privatnost o radnicima i ­njima raspolagati na način usuglašen s Radničkim vijećem.

Poslodavac imenuje osobu koja nadzire prikup­lja­nje i obradu podataka o radnicima uz suglasnost Radničkog vijeća.

Radnik je obvezan poslodavcu dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u oblasti rada, radi ostvariva­nja prava i obveza iz radnog odnosa, te podatke: za obračun poreza iz dohotka i određiva­nje osobnih odbitaka, o školova­nju i određenim specijalističkim zna­njima, zdravstvenom sta­nju i stup­nju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s poslodavcem, vezane uz zaštitu majčinstva, vezane na ostvariva­nje prava po osnovi zdravstvenog i mirovinskog osigura­nja, o časničkim i dočasničkim činovima i o rasporedu u vojnim postrojbama.

Izmije­njeni podaci moraju se pravovremeno od strane radnika dostaviti ovlaštenoj osobi poslodavca.

Radnici koji ne dostave podatke iz stavka 3. snose štetne pos­ljedice tog propusta.

Članak 11.

Radnik ima pravo na zaštitu na radu.

Poslodavac mora upoznati radnika prije početka rada s mjerama zaštite na radu i ­nje­govim pravima i obvezama glede zaštite na radu.

Zaštita na radu obuhvaća mjere usmjerene na ostvare­nje sigurnih uvjeta rada.

Poslodavac je dužan kod uvođe­nja novih tehnologija voditi računa da ne ugrožavaju zdrav­lje radnika, te da ne utječu štetno na okoliš.

Članak 12.

U odnosu na provođe­nje mjera zaštite na radu, povjerenik zaštite na radu i sindikalni povjerenik imaju pravo i dužnost:

– sudjelovati u planira­nju unaprjeđiva­nja uvjeta rada, uvođe­nja nove tehnologije,

– biti obaviješteni o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdrav­lje radnika,

– primati primjedbe radnika na primjenu propisa o provođe­nju mjera zaštite na radu,

– prisustvovati inspekcijskim pre­gledima i obavijestiti inspektora o svojim zapaža­njima i zapaža­njima radnika,

– pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdrav­lje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

– obrazovati se za obav­lja­nje ovih poslova, stalno proširivati i unaprjeđivati zna­nje,

– pratiti i prikup­ljati informacije od značaja za ­nje­gov rad,

– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i miš­lje­nje,

– svojom aktivnošću poticati ostale radnike za rad na siguran način.

Članak 13.

Radniku koje­g, na poslovima koje obav­lja, za puno radno vrijeme uz sve mjere zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja buke, vibracije, zrače­nja, vlage, vode, prašine i kemikalija omogućit će da se pravo na povećanu stanku u tijeku radnog dana.

Poslovi na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika, i na kojima radnici imaju pravo na povećanu stanku u okviru dnevnog radnog vremena, jesu: rad na fotokopirnim strojevima do 2 sata dnevno i rad u brodskoj strojarnici do 1 sat dnevno.

Pravilnikom o unutar­njem ustrojstvu Hrvatskih voda bit će uređena radna mjesta na koja se primje­njuje odredba stavka 2. ovog članka.

Radnici koji rade sa skraćenim radnim vremenom, sva prava iz radnog odnosa ostvaruju kao da rade s punim radnim vremenom.

Članak 14.

Poslodavac je dužan omogućiti radniku iz članka 13. st. 1. ovog ugovora zaštitu (radnu) odjeću, obuću i opremu za potrebe obav­lja­nja djelatnosti obi­lježenu nazivom poslodavca ili zaštitnim znakom. Nabava se osigurava na teret poslodavca u skladu s aktom poslodavca, koji se donosi uz suglasnost s povjerenikom zaštite na radu.

Pravilnikom o unutar­njem ustrojstvu uredit će se radna mjesta na koja se primje­njuje odredba stavka 1. ovog članka.

Radnik je dužan postupiti s navedenim sredstvima s potrebnom pozornošću u skladu s aktom poslodavca iz stavka 1. ovog članka.

Članak 15.

Radnik koji u slučaju ozbi­ljne, prijeteće i neizbježne opasnosti po život i zdrav­lje napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije bi doveden u lošiji položaj, zbog svog postupka i uživa zaštitu od bilo kakvih pos­ljedica, osim ako je posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašava­nja života i zdrav­lja ­ljudi ili imovine.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik je dužan obavijestiti poslodavca i povjerenika zaštite na radu.

Članak 16.

Poslodavac mora povjereniku za zaštitu na radu osigurati potrebne uvjete za rad.

Poslodavac je dužan osigurati povjereniku zaštite na radu upute za nesmetan rad na temelju Zakona o zaštiti na radu i ovog ugovora.

Izbor ili imenova­nje povjerenika, kao i broj povjerenika, obav­lja se sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu.

Svaki povjerenik zaštite na radu ima pravo na naknadu plaće 6 radnih sati tjedno. Poslodavac mora povjereniku zaštite na radu omogućiti osposob­ljava­nje za rad.

Na teret poslodavca idu i drugi troškovi koji nastanu djelatnošću povjerenika za zaštitu na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu.

Članak 17.

Poslodavac je dužan poduzeti mjere nužne za sigurnost i zdrav­lje uk­ljučujući mjere za sprječava­nje rizika na radu, pruža­nje informacije i osposob­ljava­nje radnika za rad na siguran način, te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva.

Poslodavac je dužan omogućiti jedanput u dvije godine preventivni–obavezni sistematski zdravstveni pre­gled svim radnicima, uz naknadu troškova koji proizlaze tim pre­gledom.

Poslodavac je dužan kod uvođe­nja novih tehnologija obavijestiti radnike, Radničko vijeće, sindikalne povjerenike i povjerenike zaštite na radu o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdrav­lje i sigurnost radnika.

Članak 18.

Radnik ima pravo odbiti rad ako mu prijeti neposredna opasnost za život i zdrav­lje, jer nisu poduzete mjere zaštite na radu.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka, poslodavac mora odmah pristupiti ukla­nja­nju neposredne opasnosti za život i zdrav­lje radnika, a radnika se može za to vrijeme rasporediti na radno mjesto koje odgovara ­nje­govoj stručnoj spremi odgovarajuće­g zanima­nja.

Članak 19.

Radnicima koji rade sa štetnim tvarima ili na poslovima na kojima je obvezatno korište­nje radne odjeće zbog pr­ljavštine, neugodnih mirisa, opasnosti od zaraze i sl., moraju se osigurati uvjeti za pra­nje i čišće­nje tijekom radnog vremena.

Članak 20.

Radnici mlađi od 18 godina i žene ne smiju raditi na radnom mjestu na kojem se pretežno obav­lja osobito težak fizički posao niti na ostalim poslovima koji bi mogli utjecati štetno, s povećanim rizikom, na ­njihovo zdrav­lje.

Trudnice ne smiju obav­ljati poslove:

– za koje se traže posebni uvjeti, zdravstveno, tjelesno i psihofizičko sta­nje,

– koji su utvrđeni kao naporni,

– koji imaju štetan utjecaj na zdrav­lje trudnice ili na trudnoću.

Naporni, za zdrav­lje štetni poslovi koji se ne smiju raditi za vrijeme trudnoće su naročito:

– poslovi koji izazivaju stalne i snažne vibracije tijela ili buku, te izazivaju duži pritisak na tijelo,

– poslovi s opasnim i za zdrav­lje štetnim tvarima,

– poslovi u prostorijama u kojima nastaju opasna zrače­nja,

– poslovi kod kojih treba dizati i prenositi terete,

– poslovi koji se obav­ljaju pretežno u nefiziološkom ili prisilnom položaju.

Članak 21.

Radnika kojemu je sma­njena zdravstvena i radna sposobnost na radu kod poslodavca, poslodavac je dužan rasporediti na radno mjesto koje odgovara ­nje­govoj zdravstvenoj, odnosno preostaloj radnoj sposobnosti, u roku od 15 dana od dana kada je rješe­nje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osigura­nje postalo konačno.

Ukoliko poslodavac premjesti radnika sa sma­­njenim radnim sposobnostima nastalim u procesu rada na slabije plaćeno radno mjesto, dužan mu je plaćati i razliku plaće koju je radnik primao do uma­­nje­­nja zdravstvene i radne sposobnosti.

Članak 22.

Radnik je dužan:

– raditi s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava svoj život i zdrav­­lje, kao ni drugih radnika, te sigurnosne opreme i uređaja,

– obav­­ljati poslove radnog mjesta na koje je raspoređen i druge poslove i zadatke koje mu daju nadređeni, sukladno pravilima struke, općim aktima poslodavca i uputama nadređenih,

– na radnom mjestu pridržavati se propisanih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača opreme za rad,

– održavati i koristiti u ispravnom sta­­nju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukova­­nje,

– upozoriti neposrednog rukovodite­­lja na sve kvarove i nedostatke na uređajima i osobnim zaštitnim sredstvima,

– ovladati zna­­njem iz zaštite na radu u onoj mjeri koliko je to potrebno za rad na siguran način,

– pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim i drugim pre­gledima u koje je uk­­ljučen.

Obrazova­­nje i usavršava­­nje

Članak 23.

Radnik ima pravo i dužnost stručno se usavršavati u skladu s potrebama poslodavca i zahtjevima radnog mjesta.

Tijekom obrazova­­nja radniku pripadaju sva prava kao da je radio.

Prava i obveze između radnika upućenog na stručno usavr­šava­­nje i poslodavca, utvrđuju se posebnim ugovorom u skladu s općim aktom poslodavca.

Radno vrijeme

Članak 24.

Puno radno vrijeme određuje se u traja­­nju 40 sati tjedno uk­­ljučujući i plaćeni polusatni dnevni odmor.

Raspored radnog vremena u kalendarskoj godini određuje se planom korište­­nja radnog vremena (radni kalendar).

Plan korište­­nja radnog vremena donosi generalni direktor nakon savjetova­­nja s Radničkim vijećem u prosincu za narednu godinu.

Članak 25.

Raspored tjednog radnog vremena, početak i završetak radnog vremena i vrijeme odmora određuje se odlukom generalnog direktora nakon savjetova­­nja sa Radničkim vijećem.

Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih dana i traje od ponedje­­ljka do petka.

Generalni direktor može svojom odlukom, u dogovoru s direktorima VGO-a, odrediti za svaku organizacijsku jedinicu po­čet­ak dnevnog radnog vremena između 7.30 – 8.30, a kraj od 15.30 – 16.30.

Subota i nedje­­lja su dani tjednog odmora.

Kada postoji potreba uvođe­­nja prekovremenog rada za obranu od poplava, bujica, leda, ukla­­nja­­nja izvanrednih onečišće­­nja i zagađe­­nja, radno vrijeme može trajati i duže od zakonom propisanog.

Članak 26.

Generalni direktor može izvršiti preraspodjelu radnog vremena, u dogovoru s Radničkim vijećem, kada to zahtijeva priroda vodnogospodarskih poslova, organizacija rada i poslova­­nja, bo­­lja iskoristivost sredstava rada i opreme, racionalnije korište­­nje radnog vremena, te izvrše­­nje ugovorenih poslova.

Poslodavac je dužan omogućiti radniku iskorište­­nje preras­podije­­ljenog radnog vremena u tijeku iste kalendarske godine. Ako poslodavac ne osigura iskorište­­nje preraspodije­­ljenog radnog vremena u tijeku iste kalendarske godine dužan je radniku platiti kao prekovremeni rad za razdob­­lje od izvršenog posla do 31. prosinca tekuće godine.

Odmor i dopust

Članak 27.

Radnik ima, teme­­ljem podnesenog zahtjeva, pravo na plaćeni dopust u tijeku kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

sklapa­­nje braka.............................. 5 radnih dana

rođe­­nje djeteta............................... 5 radnih dana

                    smrt djeteta, bračnog druga, rodite­­lja
   radnika .......................................... 5 radnih dana

smrt ostalih članova uže obite­­lji iz čl. 49. st. 2.
   Zakona o radu  .............................. 3 radna dana

smrt rodite­­lja bračnog druga............ 3 radna dana

teže bolesti bračnog druga, djeteta ili rodite­­lja
   radnika 5 radnih dana

teže bolesti ostalih članova uže obite­­lji iz
   čl. 49. st. 2. Zakona o radu ............ 2 radna dana

selidbe u drugo mjesto..................... 3 radna dana

selidbe u istom mjestu...................... 2 radna dana

u slučaju većih ošteće­­nja ili unište­­nja materijalnih
   dobara (elementarna nepogoda).. 2-5 radnih dana

dragovo­­ljnog dava­­nja krvi............... 2 radna dana

polaga­­nje stručnog ispita................. 5 radnih dana

sudjelova­­nje na međunarodnim natjeca­­njima u
   zem­­lji i inozemstvu....................... 1-3 radna dana

Ako se u tijeku kalendarske godine ponovi slučaj potrebe korište­­nja plaćenog dopusta, radnik može ponovo ostvariti pravo iz stavka 1. ovog članka.

Članak 28.

Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće kada je na teme­­lju odluke poslodavca upućen na obrazova­­nje, osposob­­ljava­­nje, usavršava­­nje, specijalizaciju ili prekvalifikaciju.

Dužina traja­­nja plaćenog dopusta, kao i ostala prava i obveze radnika, utvrđuju se posebnim ugovorom, sukladno općem aktu poslodavca.

Članak 29.

Generalni direktor može odobriti radniku neplaćeni dopust do 30 radnih dana u tijeku jedne kalendarske godine u s­­ljedećim slučajevima:

– ­­nje­ga člana uže obite­­lji,

– grad­­nja ili popravak kuće ili stana,

– liječe­­nje na vlastiti trošak,

– obrazova­­nje, osposob­­ljava­­nje, usavršava­­nje ili specijalizacija na vlastiti trošak, te u drugim opravdanim slučajevima,

– sudjelova­­nje na međunarodnim natjeca­­njima u zem­­lji i inozemstvu

– posjeta članu uže obite­­lji u inozemstvu.

Izuzetno, generalni direktor može odobriti neplaćeni dopust i preko 30 dana, po zahtjevu radnika.

Godiš­­nji odmor

Članak 30.

Najkraće traja­­nje plaćenog godiš­­nje­g odmora na koji radnik ima pravo svake kalendarske godine je 18 radnih dana.

Dužina traja­­nja godiš­­nje­g odmora radnika uvećava se prema sljedećim mjerilima:

a) prema radnom stažu

– do 5 godina radnog staža                                     2 radna dana

– preko 5 do 10 godina radnog staža                      4 radna dana

– preko 10 do 15 godina radnog staža                    6 radnih dana

– preko 15 do 20 godina radnog staža                    8 radnih dana

– preko 20 do 25 godina radnog staža                    10 radnih dana

– preko 25 do 30 godina radnog staža                    12 radnih dana

– preko 30 godina radnog staža                              14 radnih dana

b) prema složenosti poslova

– poslovi I-IV grupe složenosti                                1 radni dan

– poslovi V-VIII grupe složenosti                            2 radna dana

– poslovi IX-X grupe složenosti                              3 radna dana

c) prema uvjetima rada

– rad koji se obav­­lja na terenu, a koji uk­­ljučuje
rad u vodi, vlazi, buci, vjetru i sl. najma­­nje
30 dana u godini                                                  3 radna dana

– rad na fotokopirnom stroju najma­­nje                    2 sata
dnevno i 30 dana u godini                                    3 radna dana

– rad u brodskoj strojarnici najma­­nje                      1 sat
dnevno i 30 dana u godini                                    3 radna dana

– rad u zatvorenom prostoru uz uobičajene
uvjete smještaja                                                   1 radni dan

d) prema posebnim socijalnim uvjetima

– rodite­­lj za svako dijete do 7 godina starosti 1 radni dan

– samohrani rodite­­lj s jednim djetetom do
15 godina starosti                                                2 radna dana

– samohrani rodite­­lj s dvoje ili više djece
do 15 godina starosti                                           3 radna dana

– radnik koji uzdržava teško obo­­ljelog člana
uže obite­­lji                                                           4 radna dana

– invalid                                                                  4 radna dana

– invalid Domovinskog rata i hrvatski
branite­­lj                                                               5 radnih dana

e) prema navršenim godinama starosti

radnica koja navrši 55 godina života i radnik
koji navrši 60 godina života imaju pravo
na godiš­­nji odmor u traja­­nju                                 30 radnih dana.

Gor­­nja granica traja­­nja godiš­­nje­g odmora iznosi 30 radnih dana ne računajući subote, nedje­­lje, blagdane i neradne dane.

Radnik koji je zasnovao radni odnos u svojstvu pripravnika ima pravo na godiš­­nji odmor u traja­­nju od 18 radnih dana.

PLAĆA I NAKNADE

Elementi plaće

Članak 31.

Poslodavac će radniku za ­­nje­gov rad isplatiti plaću koja se sastoji od:

– osnovne plaće za puno radno vrijeme utvrđene teme­­ljem složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i za normalne uvjete rada za te poslove (najniža osnovna plaća uvećana za koeficijent složenosti i za normalne uvjete rada),

– dodataka na plaću po osnovi radnog staža,

– poveća­­nja/sma­­nje­­nja plaće po osnovi rezultata rada (u nastavku: stimulativni dio plaće).

Osnovna plaća

Članak 32.

Osnovna plaća za najjednostavniji rutinski rad koji ne zahtijeva posebno obrazova­­nje (I. grupa – koeficijent 1,00), na osnovi 40 sati rada tjedno, iznosi 1.725,00 kuna.

Osnovna plaća određena po odredbama ovog ugovora je podloga za utvrđiva­­nje dodataka.

Osnovnoj plaći određenoj po odredbama ovog ugovora utvrđuje se stalni dodatak na plaću u iznosu od 300,00 kuna.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti da se najniža osnovna plaća mije­­nja kada se za to stvore uvjeti.

Svaka ugovorna strana može podnijeti prijedlog za korekciju najniže osnovne plaće koji je druga ugovorna strana dužna razmotriti i ocijeniti ­­nje­govu opravdanost.

Postupak pre­govara­­nja mora biti okončan u roku od 30 dana od dana kada je prijedlog druga strana zaprimila.

Članak 33.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%.

Pravo  na poveća­­nje osnovne plaće prema stavku 1. ovog član­ka pripada radniku na ukupni radni staž upisan u radnu k­­njižicu, uvećan za tekući radni staž kod poslodavca koji nije zak­­ljučen.

Radniku koji je stekao zva­nje magistra znanosti ili doktora znanosti pripada poveća­nje osnovne plaće sukladno odredbama Pravilnika o unutar­njem ustrojstvu Hrvatskih voda.

Članak 34.

Stimulativni dio plaće radnika na radu utvrđuje se na osnovu sljedećih mjerila i kriterija:

– ostvarena količina i kvaliteta rada,

– odnos prema sredstvima rada,

– odnos prema suradnicima, strankama u postupku i poslovnim partnerima, nazočnost na radnom mjestu, izvrše­nje poslova i radnih zadaća u rokovima po odredbama Zakona ili rokovima određenim po neposrednom rukovodite­lju,

– odnos prema dokumentaciji i predmetima u radu.

Stimulativni dio plaće radnika na nivou Hrvatskih voda ne može iznositi više od 10% mase plaća, a za pojedinca sukladno Pravilniku o radu može iznositi od +25% do –25% ­nje­gove osnovne plaće.

TARIFA POSLOVA

Članak 35.

Radniku pripada koeficijent složenosti utvrđen za grupu pojedinog radnog mjesta, a sve prema Tarifi poslova koji čini sastavni dio ovog ugovora.

Odlukom poslodavca utvrđuju se platni razredi kako slijedi u Prilogu 1.

Članak 36.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđuje se tako da se iznos najniže osnovne plaće pomnoži koeficijentom složenosti utvrđenim za grupu poslova i razred koja pripada radnom mjestu na kojem radnik radi, a prema Tarifi poslova iz članka 35. ovog ugovora.

Članak 37.

Ako plaće radnika nisu utvrđene sukladno odredbama ovog ugovora i Pravilnika o unutar­njem ustrojstvu, poslodavac je u obvezi ponudom izmije­njenog ugovora o radu utvrditi plaću radnika sukladno odredbama ovog ugovora, najkasnije u roku od 60 dana od stupa­nja na snagu ovog ugovora.

Dodaci

Članak 38.

Osnovna plaća radnika iz članka 32. ovog ugovora uvećat će se za vrijeme:

   – rada noću                                              35%

   – prekovremenog rada                             50%

   – rada subotom i nedje­ljom                       35%

Noćnim radom smatra se rad izvršen između 22,00 sata i 6,00 sati narednog dana.

Prekovremenim radom smatra se rad u traja­nju dužem od 40 sati tjedno, ako nije obuhvaćen preraspodjelom radnog vremena.

Rad subotom i nedje­ljom je rad obav­ljen od 0,00 sati do 24,00 sata subotom odnosno nedje­ljom.

Članak 39.

Za rad na dane blagdana, Uskrsa i neradne dane utvrđene zakonom, radnik ima pravo na naknadu plaće koja mu pripada kad ne radi na te dane, te na plaću za odrađene sate rada uvećane za 50%.

Članak 40.

Dodaci iz članka 38. i 39. ovog ugovora isplaćuju se radniku kumulativno.

TEŽI UVJETI RADA

Članak 41.

Osnovna plaća radnika povećat će se za rad u uvjetima težim od uobičajenih za to radno mjesto. Teže uvjete rada od uobičajenih za pojedina radna mjesta utvrdit će odlukom poslodavac uz suglasnost povjerenika zaštite na radu i Radničkog vijeća. Elementi težih uvjeta rada koji se obavezno moraju uzeti u obzir kod utvrđiva­nja ovih uvjeta su:

a) utjecaji radne okoline (kemijsko-biološki utjecaji) i vibracije na plovilima 5%

b) rad na terenu pri obrani od poplava, bujica, leda  20%

c) rad na terenu pri otkla­nja­nju izvanrednih onečišće­nja i zagađe­nja  20%

Rok za utvrđiva­nje radnih mjesta iz stavka 1. ovog članka određuje se 60 dana od dana stupa­nja na snagu ovog ugovora.

Osnovna plaća radnika povećat će se za vrijeme pasivnog dežurstva radnika na otkla­nja­nju izvanrednih onečišće­nja i zagađe­nja u iznosu 500,00 kn za tjedan dana dežurstva.

Plaća po osnovi inovacije

Članak 42.

Teme­ljem ugovora radniku – autoru inovacije koja se primje­njuje kod poslodavca – pripada naknada za upotrebu inovacije u skladu s odredbama ovog ugovora za vrijeme primjene inovacije, a najduže:

– 5 godina od početka primjene inovacije koja je kao izum zaštićena patentom,

– 3 godine od početka primjene inovacije koja je tehničko unaprjeđe­nje ili izum koji nije zaštićen patentom,

– 2 godine od početka primjene inovacije.

Članak 43.

Naknada za primjenu inovacije kod poslodavca isplaćuje se radniku najma­nje u visini:

– 15% dobiti ostvarene primjenom izuma zaštićenog patentom,

– 10% dobiti ostvarene primjenom izuma koji nije zaštićen patentom tehničkog unaprjeđe­nja, novih proizvoda i proizvodnih procesa,

– 5% dobiti ostvarene primjenom korisnih ideja i prijedloga.

Članak 44.

U slučaju kada korisniku inovacije nije moguće utvrditi ostvarenu dobit e­gzaktnom metodom jer nema mjer­ljivih pokazate­lja (npr. pobo­ljša­nje uvjeta rada, sigurnost na radu, zaštita okoliša, izum koji je zaštićen patentom na ime poslodavca, te korisni prijedlozi čiji se učinci ne mogu mjeriti), naknada se utvrđuje u jednokratnom iznosu.

Naknade

Članak 45.

Visina plaće pripravnika iznosi 80% od najniže­g koeficijenta u grupi poslova za koju se pripravnik osposob­ljava.

Članak 46.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini ­nje­gove prosječne plaće ostvarene u prethodnom mjesecu za sate rada u mjesecu za koji mu pripada naknada za vrijeme:

– blagdana, Uskrsa i neradnih dana,

– plaćenog dopusta i godiš­nje­g odmora (iz članka 27., 28. i 30. ovog ugovora),

– obrazova­nja, osposob­ljava­nja, usavršava­nja, specijalizacija i prekvalifikacija u skladu s potrebama poslodavca,

– obav­lja­nja funkcije predstavnika radnika u radničkom vije­ću, sindikatu i povjerenstvu zaštite na radu u razumno prihvat­ljivom vremenu.

Članak 47.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolova­nja do 42 dana pripada mu naknada plaće u visini 90% ­nje­gove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije ne­go je započeo bolova­nje.

Naknada u 100% iznosu plaće pripada radniku u slučaju bolova­nja zbog profesionalne bolesti, zbog oz­ljede na radu ili zbog ­nje­ge djeteta do 3 godine života.

Članak 48.

Sindikalnom povjereniku, povjereniku zaštite na radu i članu radničkog vijeća kod poslodavca, kada ne radi poslove radnog mjesta zbog aktivnosti iz članka 46. al. 4, poslodavac je dužan isplatiti naknadu plaće kao da je radio na poslovima radnog mjesta uz normalni učinak.

OSTALA MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA

Članak 49.

Poslodavac će isplatiti radnicima prigodni dar u naravi za Uskrs u visini neoporezivog iznosa poklon-bona od 400,00 kn.

Poslodavac će isplatiti dodatak na plaću za korište­nje godiš­nje­g odmora radniku na teme­lju Plana korište­nja godiš­nje­g odmora ili Odluke o korište­nju prava na godiš­nji odmor, u visini od najma­nje 1.000,00 kn neto.

 Radnik ima pravo na jednokratnu isplatu poveća­nja plaće u prosincu tekuće godine u visini 1.000,00 kuna neto.

Članak 50.

Radnik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade u iznosu za ukupni radni staž u vodnogospodarskoj djelatnosti upisan u radnoj k­njižici, kako slijedi:

– 10 godina radnog staža u visini od              1.500,00 kn neto

– 15 godina radnog staža u visini od              2.000,00 kn neto

– 20 godina radnog staža u visini od              2.500,00 kn neto

– 25 godina radnog staža u visini od              3.000,00 kn neto

– 30 godina radnog staža u visini od              3.500,00 kn neto

– 35 godina radnog staža u visini od              4.000,00 kn neto

– 40 godina radnog staža u visini od 5.000,00 kn neto.

Jubilarna nagrada isplaćuje se u mjesecu kad se ispune uvjeti za isplatu prema podacima nadležnih službi Hrvatskih voda.

Članak 51.

Radnik koji odlazi u mirovinu ima pravo na otpremninu u visini 8.000,00 kuna neto. Isplata otpremnine izvršit će se umirov­ljeniku po konačnosti rješe­nja o ostvariva­nju prava na mirovinu.

Članak 52.

Radnik, teme­ljem podnesenog zahtjeva, ima pravo na pomoć u slučajevima:

smrti bračnog druga, djeteta i rodite­lja radnika
u visini                                      3.000,00 kn neto

nastanka invalidnosti radnika koja je utvrđena
propisima mirovinskog i invalidskog osigura­nja
(jednokratno u trenutku nastanka invalidnosti)
u visini                                      3.000,00 kn neto

bolova­nja radnika u neprekidnom traja­nju
du­ljem od 90 dana (jedanput unutar 12 mjeseci
počevši od početka neprekinutog bolova­nja)
u visini                                      3.000,00 kn neto

Članak 53.

Poslodavac može, na zahtjev radnika, isplatiti pomoć za slučajeve:

otkla­nja­nja pos­ljedica elementarne nepogode,
uz prilaga­nje dokaza o nastupu okolnosti i
visini štete u visini do                 3.000,00 kn neto

kup­nje medicinskih pomagala, lijekova,
bolničkog liječe­nja i u drugim sličnim
slučajevima, sve uz prilaga­nje dokaza
u visini do                                3.000,00 kn neto.

Članak 54.

Djeci poginulog, umrlog, zatočenog ili nestalog radnika poslodavca, poslodavac je dužan isplaćivati novčanu potporu u iznosu od 500,00 kuna neto mjesečno po djetetu do navršenih 18 godina života djeteta.

Poslodavac je dužan od skrbnika prikupiti dokumentaciju o statusnom položaju djeteta, domovnicu i rodni list djeteta, smrtovnicu rodite­lja, dokaz o skrbništvu i adresu skrbnika.

Članak 55.

Poslodavac je dužan isplatiti nagradu učenicima i studentima na praksi kod poslodavca u visini 1.250,00 kn neto mjesečno za puno radno vrijeme, a razmjerno vremenu provedenom na radu.

Odluku o visini naknade za strane studente, donosi generalni direktor u okviru svojih ovlasti.

Za vrijeme provedeno na radu učenici i studenti na praksi, imaju pravo i na naknadu troškova prijevoza na rad i s rada.

Članak 56.

Način dodjele i uvjeti za stjeca­nje prava na stipendiju  Hrvatskih voda, te prava i obveze učenika i studenata koji su ostvarili pravo na stipendiju Hrvatskih voda utvrdit će se općim aktom poslodavca.

Članak 57.

Radnik ima pravo za božićni poklon po djetetu do navršene 15. godine života u visini 400,00 kuna neto, ali samo za djecu zdravstveno osiguranu preko radnika Hrvatskih voda.

Članak 58.

Poslodavac je dužan na svoj trošak osigurati sve radnike za slučaj smrti, oz­ljede na radu i profesionalnog obo­lje­nja na teret poslodavca.

Osigurana svota za slučaj smrti radnika uslijed nezgode iznosi 50.000,00 kuna neto.

Osigurana svota za slučaj smrti radnika uslijed bolesti iznosi 25.000,00 kuna neto.

Osigurana svota za slučaj trajne invalidnosti radnika iznosi 100.000,00 kuna neto, a za troškove liječe­nja radnika iznosi 55,00 kuna neto po bolničkom danu.

Poslodavac može osigurati radnike i za druge rizike prema pravilima osigura­nja osiguravajućih društava, a o tome je dužan tražiti suglasnost Radničkog vijeća.

Članak 59.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih troškova prijevoza javnim prometom prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.

U slučaju kada postoji mogućnost korište­nja više alternativnih sredstava javnog prometa različite cijene, radnik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza s posla i na posao u visini cijene one vrste javnoga prometa koja je najpogodnija za poslodavca.

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla isplaćuje se unaprijed, najkasnije pos­ljed­nje­g radnog dana u mjesecu za s­ljedeći mjesec.

Članak 60.

Službenim putova­njem smatra se put izvan mjesta zaposle­nja radi izvrše­nja određenog posla.

Nalog za službeno putova­nje izdaje osoba ovlaštena posebnim općim aktom poslodavca.

Službeno putovanje počinje trenutkom napuštanja radnog mjesta ili napuštanja stana.

Službeno putova­nje prestaje povratkom na radno mjesto odnosno povratkom u stan.

Članak 61.

Za vrijeme terenskog rada radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove boravka na terenu.

Terenski dodatak iznosi 170,00 kuna neto dnevno.

Pod terenskim radom smatra se rad i boravak na otvorenom prostoru, u traja­nju od najma­nje 12 do najviše 24 uzastopnih sati, izvan sjedišta poslodavca, odnosno, izvan sjedišta organizacijskih jedinica i izvan mjesta radnikovog boravišta.

Dnevnice i terenski dodatak međusobno se isk­ljučuju.

Članak 62.

Prijevozni troškovi na službenom putova­nju nadoknađuju se na s­ljedeći način:

– za korište­nje autobusa ili vlaka nadoknađuju se troškovi u visini cijene prijevozne karte,

– za korište­nje aviona, spavaćih kola ili broda potrebno je odobre­nje generalnog direktora odnosno ovlaštenog radnika, a nadoknađuju se stvarni troškovi,

– za korište­nje privatnog automobila u službene svrhe radnik mora imati odobre­nje generalnog direktora odnosno ovlaštene osobe. Prijevozni troškovi nadoknađuju se u visini 30% cijene jedne litre benzina euro super 95 po prijeđenom kilometru i odobrenoj relaciji putova­nja.

Članak 63.

Radnik koji je upućen na službeno putova­nje u zem­lji ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova noće­nja, prijevoznih i drugih po poslodavcu odobrenih troškova uči­njenih pri izvršava­nju zadanog posla.

Iznos dnevnice je 170,00 kuna neto.

Radniku na službenom putova­nju u zem­lji pripada dnevnica u punom iznosu za svaki kalendarski dan proveden na putu duže od 12 sati.

Ako je službeno putova­nje u zem­lji trajalo, u kalendarskom danu, kraće od 12 sati, a duže od 8 sati, radnik ima pravo na pola iznosa dnevnice.

Radniku se priznaju troškovi u iznosu ostvarenog prijevoza sredstvima javnog prometa od mjesta stanova­nja odnosno sjedišta poslodavca do mjesta u kojem je upućen na službeno putova­nje.

Radnik ima pravo na nadoknadu punog iznosa hotelskog računa za spava­nje do visine cijene noće­nja u hotelu kate­goriziranom do 4 zvjezdice. Poslodavac svojom odlukom može odobriti smještaj i u hotelu više kategorije.

Troškovi i dnevnice za službena putova­nja u inozemstvu obračunavaju se na način kako je to re­gulirano za tijela državne uprave.

Članak 64.

Radnici koji su ukrcani na plovila imaju pravo na ukrcninu u iznosu od 15,00 kuna dnevno.

Pored ukrcnine radnicima iz prethodnog stavka pripada i hranarina u iznosu od 45,00 kuna dnevno.

Radnici ostvaruju prava iz stavka 1. i 2. ovog članka i kada je plovilo na vezu.

Ukrcnina i hranarina isk­ljučuju pravo na terenski dodatak i obrnuto.

Članak 65.

Naknada za odvojeni život od obite­lji isplaćuje se radniku koji neprekidno u radnom mjesecu, isk­ljučujući službeni put i rad na terenu, radi i boravi u mjestu koje je najma­nje 80 km uda­ljeno od mjesta gdje boravi radnikova uža obite­lj. Naknada za odvojeni život ne pripada radniku čija je uža obite­lj, za vrijeme traja­nja ovog ugovora, odselila iz mjesta rada ili mjesta uda­ljenog do 80 km od mjesta rada u drugo mjesto.

Visina naknade za odvojeni život iznosi 1.500,00 kuna neto mjesečno.

Članak 66.

Radnik ima pravo na dodatak za godiš­nji odmor, u skladu s člankom 49. stavka 2. i pravo na naknadu za prijevoz na posao i s posla, u punom opse­gu i u slučaju kad radi nepuno radno vrijeme u traja­nju četiri i više sati dnevno.

ZAŠTITA RADNIKA

Članak 67.

Kada se tijekom radnog vijeka radnika sma­nji radna sposobnost zbog godina starosti, povrede na radu, invaliditeta, profesionalnih i ostalih bolesti, poslodavac mu mora osigurati povo­ljnije uvjete rada (npr. lakši posao, povo­ljnija norma, rad sa sma­njenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima i sl.) i plaću koju bi ostvarivao da nisu nastupile spomenute okolnosti.

Članak 68.

Naknada plaće koja radniku invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti, ili dana utvrđene opasnosti od nastanka invalidnosti, odnosno dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raaspoređiva­nja na odgovarajuće radno mjesto, ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće radnog mjesta na kojem je do tada bio raspoređen.

Članak 69.

Poslodavac je dužan radniku, koji radi skraćeno radno vrijeme zbog sma­njene radne sposobnosti nastale povredom na radu kod poslodavca ili nastale profesionalnim obo­lje­njem kod poslodavca, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinsko-invalidskog osigura­nja i plaće radnog mjesta na koje je raspoređen.

Članak 70.

Radnik kojem do stjeca­nja prava na starosnu mirovinu nedostaje pet godina staža ili pet godina života, do odlaska u mirovinu zadržava najma­nje plaću koju je ostvario u mjesecu prije nastanka spomenutih okolnosti, pod uvjetom da uredno i savjesno obav­lja poslove i postiže učinak primjeren ­nje­govoj dobi.

Članak 71.

U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok se određuje prema odredbama Zakona o radu.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo izostati s rada radi traže­nja novog zaposle­nja 8 sati tjedno.

Članak 72.

Ako radnik otkazuje ugovor o radu otkazni rok je 30 dana, osim ako poslodavac ne odobri kraći otkazni rok.

SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU

Članak 73.

Poslodavac je dužan osigurati obavijesti Radničkom vijeću i Koordinatoru glavnih sindikalnih povjerenika Hrvatskih voda koje su značajne za ­njihov ekonomski položaj, kao na primjer:

– o prijedlozima poslovnih i razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika,

– o sta­nju i rezultatima poslova­nja koji utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika,

– o kreta­nju plaća kod poslodavca,

– o zaštiti i sigurnosti na radu i mjerilima za pobo­ljša­nje uvjeta rada,

– o odlukama i aktima kojima se u skladu s ugovorom uređuju osnovna prava i obveze iz radnog odnosa,

– druge obavijesti predviđene zakonima i važećim aktima poslodavca.

Članak 74.

Radnici imaju pravo izabrati na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasova­njem jednog ili više svojih predstavnika u Radničko vijeće koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promica­nju ­njihovih prava i interesa.

Postupak uteme­lje­nja Radničkog vijeća pokreće se na prijed­log sindikata više razine ili najma­nje 10% radnika kod poslodavca.

UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 75.

U ovom ugovoru s­ljedeći izrazi imaju uz ­njih navedeno znače­nje:

PPDIV je Sindikat zaposlenih u po­ljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske, koji je pravna osoba re­gistrirana kod Ministarstva rada i socijalne skrbi pod MB: 3271552 i potpisnik je ovog ugovora.

Sindikalna podružnica je dio PPDIV-a koji čine radnici Hrvatskih voda, članovi PPDIV-a.

Koordinacija glavnih sindikalnih povjerenika Hrvatskih voda (ili samo: Koordinacija) je tijelo PPDIV-a, koje se sastoji od sedam sindikalnih povjerenika iz sindikalnih podružnica Hrvatskih voda i koje koordinira rad među ­njima.

Sindikalni povjerenik je radnik Hrvatskih voda, koji je izborima provedenim u Sindikalnoj podružnici postao povjerenikom.

Koordinator je sindikalni povjerenik, kojem je izborima unutar Koordinacije, povjereno voditi i predstav­ljati sindikalne podružnice Hrvatskih voda.

Sindikat je Sindikalna podružnica.

Članak 76.

Poslodavac se obvezuje osigurati provedbu svih prava iz područja sindikalnog djelova­nja utvrđenih konvencijama Među­narodne organizacije rada, koje je ratificirala Republika Hrvatska.

Aktivnost Sindikalnog povjerenika kod poslodavca ne smije biti spriječena ili ometana ako djeluje u skladu sa zakonom, pravilima sindikata i ovim ugovorom.

Generalni direktor dužan je primiti Koordinatora kada on to iz razloga bitnih za rad Sindikata zatraži, u obostrano prihvat­ljivo vrijeme.

Koordinator ima pravo biti prisutan na sastancima Radnič­kog vijeća.

Članak 77.

Poslodavac je dužan za rad Sindikalne podružnice osigurati najma­nje s­ljedeće uvjete:

– prostor za rad i održava­nje sastanaka Sindikalne podružnice bez naknade troškova,

– stručno-tehničke i administrativne usluge za rad Sindikalnog povjerenika u mjeri koliko je to neophodno za ostvariva­nje sindikalne funkcije,

– obračun i naplatu sindikalne članarine i sindikalnih kredita putem isplatnih lista, uz suglasnost radnika – člana PPDIV-a,

– pravo na korište­nje telefona i telefaksa u radnom vremenu, kao i dva sata poslije radnog vremena,

– slobodu sindikalnog obavještava­nja i podjele tiska.

Članak 78.

Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih aktivnosti ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovo­ljni položaj.

Poslodavac ne može Sindikalnog povjerenika, za vrijeme obnaša­nja dužnosti Sindikalnog povjerenika i šest mjeseci po ­njenom isteku, bez suglasnosti PPDIV-a:

– otkazati ugovor o radu,

– rasporediti na drugo radno mjesto,

– ili na drugi način staviti u nepovo­ljniji položaj u odnosu na ostale radnike.

Članak 79.

Sindikalnom povjereniku, kada obav­lja sindikalne aktivnosti utvrđene zakonom i ovim ugovorom, pripada naknada plaće kao da je radio.

Broj sati za sindikalnu aktivnost s naknadom plaće u smislu prethodnog stavka Sindikalni povjerenik ostvaruje zavisno od broja članova Sindikata, i to tako da za svakog člana Sindikata ima pravo na tri sata aktivnosti s naknadom plaće u tijeku kalendarske godine, ali ne ma­nje ne­go ima član Radničkog vijeća po Zakonu o radu.

Radnik koji je član tijela PPDIV-a izvan Hrvatskih voda ima pravo na odsutnost s rada do 10 radnih dana u tijeku kalendarske godine, uz naknadu plaće iz stavka 1. ovog članka, radi pohađa­nja sindikalnih sastanaka, kongresa, konferencija, osposob­ljava­nja i sl.

Članak 80.

Radnici imaju pravo organizirano se baviti sindikalnim radom kod poslodavca.

Sindikat ima pravo štititi prava i interese članova Sindikata u skladu s odredbama ovog ugovora, zakona, statuta, i međunarod­nih konvencija.

Poslodavac je dužan omogućiti nesmetan rad Sindikalnom povjereniku.

Sindikalni povjerenik ima pravo uvida u sve dokumente koji su bitni za kontrolu primjene ovog ugovora, kao i u dokumente predviđene Zakonom o radu i Zakona o zaštiti na radu, osim dokumenata koji predstav­ljaju službenu ili poslovnu tajnu, a i takve dokumente uz suglasnost generalnog direktora.

Članak 81.

Poslodavac ne može ograničiti radnicima pravo učla­njiva­nja u sindikat, odnosno tražiti ­njihovo isk­ljuče­nje iz sindikata.

Poslodavac ne može s radnikom raskinuti ugovor o radu, uma­njiti mu plaću ili nanijeti drugu štetu zbog učla­nje­nja u sindikat ili zbog sudjelova­nja u sindikalnim aktivnostima.

Članak 82.

Koordinator ima pravo biti nazočan sjednicama Upravnog vijeća kada se odlučuje o pita­njima iz ovog ugovora i drugim pita­njima koja mogu utjecati na materijalno i socijalno pravo radnika.

Koordinator je dužan očuvati obavijesti koje su bitne za poslodavca, odnosno ako su proglašene službenom ili poslovnom tajnom u aktima poslodavca.

Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge, inicijative, miš­lje­nja i zahtjeve Sindikalne podružnice za ostvariva­nje prava i interesa radnika iz rada i na osnovi rada.

PRESTANAK I OTKAZ UGOVORA O RADU, TEHNOLOŠKI VIŠAK, STEGOVNI POSTUPAK

Članak 83.

Radniku prestaje radni odnos kod poslodavca uz uvjete, na način i zbog povreda propisanih Zakona o radu, Pravilnikom o radu i ovim ugovorom.

Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu.

Otkaz ugovora o radu mora biti u pisanom obliku.

Članak 84.

Radnik koji svojom kriv­njom ne ispu­njava svoje obveze preuzete ugovorom o radu i obveze propisane općim aktima poslodavca, čini povredu radne obveze.

Zbog povreda radne obveze, koje se uređuju općim aktom, poslodavac može izreći jednu od s­ljedećih mjera:

– pisano upozore­nje na obveze iz ugovora o radu,

– novčanu kaznu za povrede ugovora o radu i opće­g akta poslodavca kojim se utvrđuju vrste povreda ugovora o radu,

– uda­lje­nje s rada (suspenzija) bez naknade plaće do 30 dana po povredi ugovora o radu,

– otkaz ugovora o radu.

Članak 85.

Radnik ima pravo iznijeti svoju obranu prije redovitog otkaza uvjetovanog ­nje­govim ponaša­njem, a izvanrednog otkaza sukladno Zakonu o radu.

Članak 86.

Poslodavac u surad­nji s Koordinacijom i uz savjetova­nje s Radničkim vijećem donosi Program zbri­njava­nja viška radnika (tehnološki višak), kad zbog tehnoloških, organizacijskih i gospodarskih razloga kojim se pridonosi poveća­nju proizvodnosti rada kod poslodavca i prestaje potreba za radom radnika.

Kriterije za utvrđiva­nje tehnološkog viška iz stavka 1. ovog članka utvrđuju suglasno generalni direktor i Koordinacija.

Članak 87.

Program zbri­njava­nja viška radnika mora sadržavati:

– razloge nastanka viška radnika,

– mogućnosti promjena u tehnologiji i organizaciji rada radi zbri­njava­nja viška radnika,

– mogućnosti zapoš­ljava­nja radnika na drugim poslovima,

– mogućnost pronalaže­nja drugog zaposle­nja kod drugog poslodavca (na određeno vrijeme ili trajno),

– mogućnost skraće­nja radnog vremena,

– ako nije moguće radnicima osigurati zaposle­nje, pod kojim uvjetima se radnicima otkazuje ugovor o radu

Poslodavac je dužan o programu viška radnika obavijestiti Radničko vijeće i radnike, koji su obuhvaćeni programom.

Članak 88.

U slučaju otkaza ugovora o radu sklop­ljenog na neodređeno vrijeme, a nakon najma­nje 2 godine neprekidnog rada, kada isti nije uvjetovan ponaša­njem radnika, radnik ima pravo na otpremninu.

Otpremnina se utvrđuje na način da za svaku punu godinu ukupnog radnog staža kod poslodavca, radniku pripada 60% prosjeka radnikove osobne mjesečne plaće, u tromjesečju koje prethodi isplati.

Radnik iz stavka 1. ovog članka koji pretrpi oz­ljedu na radu odnosno oboli od profesionalne bolesti, a nakon oporavka i liječe­nja na bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu iz stavka 2. ovog članka u dvostrukom iznosu, osim ako neopravdano odbije rad na novoponuđenim mu poslovima.

Otpremnina iz prethodnih stavaka isplaćuje se radniku u netto iznosu, a poreze i ostale porezne obveze snosi poslodavac.

Članak 89.

Radnik koji je utvrđen  trajnim viškom, a navršio je 10 ili više godina radnog staža kod poslodavca, ima prednost pri zapoš­ljava­nju kod istog poslodavca u slučaju potrebe za radnicima ­nje­gove stručne osposob­ljenosti.

Prednost iz stavka 1. ovog članka ostvaruje radnik uz uvjet da nije zasnovao radni odnos kod drugog poslodavca na radnom mjestu svoje stručne spreme.

Pravo iz stavka 1. ovog članka prestaje protekom roka od 12 mjeseci nakon prestanka radnog odnosa.

Članak 90.

Poslodavac ne smije otkazati radniku prije ne­go što program zbri­njava­nja viška radnika dostavi nadležnoj službi zapoš­ljava­nja i prije ne­go prođe osam dana, za koje vrijeme je ta služba dužna očitovati se o tom programu.

ŠTRAJK

Članak 91.

Štrajk provodi Sindikalna podružnica sukladno Zakonu o radu.

Štrajkom rukovodi štrajkački odbor. Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 92.

Akti kojima se uređuju pita­nja iz rada i po osnovi rada iz ovog ugovora poslodavac donosi uz savjetova­nje s Koordinacijom.

Članak 93.

Ugovorne strane dužne su provoditi odredbe ovog ugovora, ­nje­govu provedbu i poštivati utvrđene rokove.

Ugovorne strane dužne su suzdržavati se od svakog djelova­nja koje bi bilo suprotno odredbama ovog ugovora, spriječavalo ili otežavalo ­nje­govu pravilnu provedbu.

Članak 94.

Ugovor je zak­ljučen kada ga potpišu predsjednik PPDIV-a i predsjednik Upravnog vijeća poslodavca.

Ovaj ugovor objav­ljuje se sukladno odredbama pravilnika nadležnog ministra rada i socijalne skrbi.

Članak 95.

Ovaj ugovor stupa na snagu, nakon što ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana, osmog dana od dana objave u Narodnim novinama i ostaje na snazi 4 godine.

Članak 96.

Odredbe ovog ugovora neposredno se primje­njuju na poslodavca i radnike poslodavca – članove PPDIV-a.

Ovom ugovoru mogu pristupiti i:

– radnici poslodavca – nečlanovi PPDIV-a,

– trgovačka društva čiji je većinski udjeličar/dioničar poslodavac,

– radnici trgovačkih društava čiji je većinski udjeličar/dio­ničar poslodavac, a koji nisu članovi PPDIV-a,

– trgovačka društva u vodnom gospodarstvu,

– radnici trgovačkih društava u vodnom gospodarstvu koji nisu članovi PPDIV-a,

Ugovorne strane ponudit će osobama iz prethodnog stavka, alineje 1, 2  i 3 sporazum o pristupa­nju u ovaj Kolektivni ugovor u roku 30 dana od dana stupa­nja na snagu.

Članak 97.

Ugovorne su strane ovlaštene otkazati ovaj ugovor:

– ako se ­nje­govim odredbama odstupa od politike Vlade Republike Hrvatske,

– ako ugovorne strane krše odredbe ovog ugovora,

– u drugim slučajevima koje cijene opravdanim.

Otkazni rok je tri mjeseca.

Članak 98.

Postupak za izmjenu i dopunu ovog ugovora kao i za zak­ljučiva­nje novog ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane.

Ugovorna strana koja želi izmjenu odnosno dopunu ovog ugovora, predlaže drugoj strani svoj obrazloženi zahtjev u pisanom obliku.

Druga strana dužna je izjasniti se opredije­ljeno o zahtjevu u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

U slučaju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu ugovora, odnosno ako se o prijedlogu ne izjasni u roku od 30 dana, strana predlagate­ljica pokreće postupak pred Mirovnim vijećem.

Odredbe ovog članka primje­njuju se i na postupak zak­ljučiva­nja novog Kolektivnog ugovora.

Članak 99.

Za rješava­nje sporova među stranama ugovora koje nije moguće riješiti međusobnim pre­govara­njem, ustanov­ljuje se Mirovno vijeće.

Među stranama je došlo do spora ako se one ne sporazume o zak­ljučiva­nju, izmjeni ili dopuni ovog ugovora odnosno i o drugim prijedlozima za rješava­nje prijepornih situacija.

Članak 100.

Svaka strana imenuje po dva člana u Mirovno vijeće.

Članovi Mirovnog vijeća sporazumno imenuju predsjednika tog vijeća kao petog člana iz redova uglednih stručnih i znanstvenih javnih radnika ili člana predloženog od strane osnivača Hrvatskih voda.

Članak 101.

Postupak mire­nja pokreće se na zahtjev bilo koje strane.

Članak 102.

Mire­nje je neuspješno ako bilo koja strana pismeno izjavi da mire­nje smatra neuspjelim, kao i onda kada jedna od strana ne imenuje članove Mirovnog vijeća, odnosno ako članovi ne imenuju predsjednika ovog vijeća.

Svaki sporazum koji strane postignu mora biti u pisanom obliku i sporazum je sastavni dio ovog ugovora.

Članak 103.

Ako je mire­nje neuspješno, o spornim pita­njima može, po dogovoru ugovornih strana odlučivati arbitraža.

Način uvođe­nja arbitraže uredit će strane sporazumno.

Članak 104.

Ugovorne strane imenuju zajedničko tijelo za tumače­nje odredbi ovog ugovora kao i za praće­nje ­nje­gove primjene.

Zajedničko tijelo ima četiri člana, od kojih svaka strana imenuje po dva člana.

Način rada zajedničkog tijela uređuje se sporazumom, koji treba biti potpisan od potpisnika ovog ugovora, najkasnije 30 dana po stupa­nju na snagu ovog ugovora.

Članak 105.

Troškove, praće­nja i ostvariva­nja ovog ugovora snose potpisnici, svaki u svom dijelu, a troškove priprema­nja i rada Mirovnog vijeća i arbitraže potpisnici dijele po pola.

Šibenik, 1. svib­nja 2003.

Sindikat zaposlenih u                                                           HRVATSKE VODE

poljoprivredi, prehrambenoj                                                        pravna osoba za
i duhanskoj industriji                                                               upravljanje vodama

i vodoprivredi                                                          Predsjednik Upravnog vijeća

Predsjednik                                                                                   Venko Čurin,

Josip Pavić, v. r.                                                                 dipl. ing. građ., v. r.

 

GRU-  POSLOVI-RADNO MJESTO            RASPON KOE-
PA                                                                     FICIJENTA
                                                                               GRUPE

  I.   Čistačica                                                          1,00-1,75

  II.   Poslovi domara, telefoniste i dostav­ljača             1,75-2,35
– dostav­ljač                                                       do 2,20
– telefonist                                                        do 2,20
– domar                                                            do 2,35

III.  Poslovi kopira­nja, arhivira­nja, daktilografa
i administratora-daktilografa                              2,10-2,75
kopirant                                                          do 2,60
– arhivar                                                           do 2,45
– daktilograf                                                      do 2,60
– administrator-daktilograf                                  do 2,75

IV.  Poslovi kontrolora i dispečera vozila,
vozača, rukovaoca plovila, administratora
i tajnice                                                            2,45-3,00
– vozač                                                             do 2,85
– rukovalac plovila                                             do 2,85
– kontrolor i dispečer vozila                                do 3,00
– administrator                                                  do 2,85
– tajnica                                                            do 3,00

  V.  Poslovi referenta i tehničara SSS                       2,35-3,55
– referent (ekonomski, upravno-pravni i
  druge struke osim tehničke)                              do 3,55
– tehničar                                                          do3,55

VI.  Poslovi ekonomista, pravnika, inže­njera i
ostalih VŠS                                                      2,75-4,10
– ekonomist VŠS                                               do 3,90
– pravnik VŠS                                                   do 3,90
– referent VŠS                                                  do 3,90
– inže­njer VŠS                                                  do 4,10

VII. Poslovi ekonomista, pravnika, inže­njera i
ostalih VSS                                                      3,00-4,45
– ekonomist VSS                                               do 4,25
– pravnik VSS                                                   do 4,25
– referent VSS                                                  do 4,25
– inže­njer VSS                                                  do 4,45

VIII.   Poslovi glavnog inže­njera, koordinatora,
vođe­nja interne kontrole, službe VGI i VGO       4,25-5,00
– glavni inže­njer                                                 do 5,00
– vodite­lj ispostave                                             do 4,45
– vodite­lj službe VGO                                        do 5,00
– vodite­lj interne kontrole                                   do 5,00
– koordinator poslova                                         do 5.00

IX.  Poslovi savjetnika u Uredu generalnog
direktora                                                          6,55-6,70

  X.   Poslovi vođe­nja odsjeka, sektora,
zavoda i VGO-a                                              7,25-10,00
– vodite­lj Odsjeka Varaždin                                do 8,00
– vodite­lj sektora                                               do 8,00
– zamjenik direktora VGO                                  do 7,25
– ravnate­lj zavoda, direktor VGO i
  pomoćnik generalnog direktora                         do 9,35
– zamjenik generalnog direktora                           10.00




 

Prilog 2: OBRAZAC

HRVATSKE VODE, pravna osoba za uprav­lja­nje vodama, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 220 (da­lje: Hrvatske vode),

Sindikat zaposlenih u po­ljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske, Zagreb, Ljudevita Posavskog 5 (da­lje: Sindikat PPDIV)

Pristupnici, u popisu kako slijedi i teme­ljem članka 1. i 96. Kolektivnog ugovora za vodno gospodarstvo sklapaju

SPORAZUM O PRISTUPANJU

Članak 1.

Hrvatske vode i Sindikat PPDIV su dana 1. svib­nja 2003. sklo­­pili Kolektivni ugovor za vodno gospodarstvo (da­lje: Kolektivni ugovor) koji je u prilogu ovom Sporazumu.

Članak 2.

Sukladno članku 1. i članku 96. Kolektivnog ugovora isti je otvoren za pristup u roku od 30 dana od dana stupa­nja na snagu Kolektivnog ugovora.

1. Radnicima Hrvatskih voda – nečlanovima Sindikata PPDIV;

2. Trgovačkim društvima čiji su većinski udjeličar/dioničar Hrvatske vode;

3. Radnicima trgovačkih društava čiji su većinski udjeličar/dioničar Hrvatske vode, a koji nisu članovi Sindikata PPDIV;

4. Trgovačkim društvima u vodnom gospodarstvu;

5. Radnicima trgovačkih društava u vodnom gospodarstvu koji nisu članovi Sindikata PPDIV

(da­lje: Pristupnici)

Članak 3.

Danom pojedinačnog pristupa u roku iz članka 2. ovog Sporazuma Kolektivni ugovor primje­njivat će se na Pristupnike.

Članak 4.

Ovaj Sporazum stupa na snagu danom pojedinačnog pristupa svakog Pristupnika.

Članak 5.

Sastavni dio ovog Sporazuma čine sljedeći prilozi:

1. Kolektivni ugovor

2. Pristupni list.

Šibenik, 1. svib­nja 2003.

HRVATSKE VODE                            Sindikat zaposlenih                 Pristupnici 
(premapravna osoba                             u poljoprivredi, pre-                pristupnom
za upravljanje                                       hrambenoj i duhanskoj                        listu)
vodama                                                industrijivodopri-
                                                            vredi Hrvatske

Predsjednik                                          Predsjednik
Upravnog vijeća                                   Josip Pavić, v.r.

Venko Čurlin,                                     Broj:302/03.
dipl. ing. građ.,
v.r.

Klasa: 011-01/03-01/22

Urbroj: 374-1-7-03-1

 

 

 

PRISTUPNI LIST
(za fizičke osobe)

Izjav­ljujem da sam u cijelosti upoznat s pravima, obvezama i odgo­vornostima iz Kolektivnog ugovora za vodno gospodarstvo od –––––––––––, te  danom potpisa prihvaćam da se ­nje­gove odredbe primje­njuju na moju osobu.

 

 

Ime i prezime

 

Tvrtka zaposle­nja

 

Datum pristupa

 

Potpis

 

 

 

Ime i prezime

 

Tvrtka zaposle­nja

 

Datum pristupa

 

Potpis

 

 

 

Ime i prezime

 

Tvrtka zaposle­nja

 

Datum pristupa

 

Potpis

 

 

 

 

PRISTUPNI LIST
(za pravne osobe)

–––––––––––––––––––– iz ––––––––––––––––––– zastupane po –––––––––––––––––––– izjav­ljuju da su u cijelosti upoznate s pravima, obvezama i odgovornostima iz Kolektivnog ugovora za vodno gospodarstvo od ––––––––––––––––––––, te danom potpisa prihvaćaju da se ­nje­gove odredbe primje­njuju na njihovo trgovačko društvo i radnike ­njihovog trgovačkog društva – članove Sindikata PPDIV.

Tvrtka                      ––––––––––––––––––––

Datum pristupa         ––––––––––––––––––––

Potpis ovlaštene osobe ––––––––––––––––––––

 

MP