KOLEKTIVNI UGOVORI

HRVATSKE VODE, pravna osoba za upravljanje vodama, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220 (u daljnjem tekstu: poslodavac)

i

Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske, Zagreb, Ljudevita Posavskog 5 (u daljnjem tekstu: PPDIV),

na temelju članka 185. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 38/95, 54/95, 65/96, 17/01 i 82/01), te članka 13. Statuta Hrvatskih voda, sklapaju dana navedenog uz potpisnike sljedeći

KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA VODNO GOSPODARSTVO

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Kolektivnim ugovorom (u daljnjem tekstu: ugovor) uređuju se prava i obveze iz rada i na osnovi rada između članova Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske – sindikalnih podružnica Hrvatskih voda i Hrvatskih voda, pravne osobe za upravljanje vodama.

Odredbe ovog Kolektivnog ugovora mogu se primijeniti i na radnike Hrvatskih voda koji nisu članovi Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske ako mu pristupe temeljem članka 96. i Sporazuma o pristupanju čiji je obrazac Prilog 2 ovog ugovora.

Članak 2.

Radnik, u smislu ovog ugovora, je fizička osoba koja obavlja posao za poslodavca temeljem ugovora o radu.

Članak 3.

Ako je općim aktom poslodavca neko pravo radnika uređeno nepovoljnije od prava koja proizlaze iz ovog ugovora, primjenjuju se odredbe ovog ugovora.

Članak 4.

Poslodavac mora omogućiti radniku upoznavanje sa sadržajem ovog ugovora i ugovora o radu, kojim su uređena njegova prava i obveze i propisa o zaštiti na radu.

UGOVOR O RADU

Članak 5.

Radnik zasniva radni odnos ugovorom o radu.

Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku.

Ugovor o radu obvezno sadrži sljedeće uglavke:

1. naziv poslodavca i ime ovlaštene osobe;

2. ime i prezime radnika i njegovo prebivalište;

3. datum početka rada;

4. trajanje ugovora o radu;

5. naziv radnog mjesta;

6. tarifnu grupu i osnovnu plaću;

7. trajanje redovnog radnog dana ili tjedna,

te uglavke propisane Zakonom o radu i druga prava i obveze poslodavca i radnika, sadržana u Kolektivnom ugovoru, Pravilniku o radu, drugim općim aktima poslodavca ili upućivanje na primjenu Kolektivnog ugovora, Pravilnik o radu i drugih općih akata poslodavca.

Članak 6.

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad.

Probni rad radnika može trajati najviše tri mjeseca.

Duljina probnog rada određuje se Ugovorom o radu.

Članak 7.

Radnik je dužan započeti s radom na dan koji je određen ugovorom o radu.

Članak 8.

Poslodavac će osobu koju prvi put zapošljava u zanimanju za koje se školovala, zaposliti kao pripravnika.

Pripravnički staž traje najviše:

– šest mjeseci za osobu sa srednjom stručnom spremom (SSS),

– devet mjeseci za osobu s višom stručnom spremom (VŠS) i

– dvanaest mjeseci za osobu s visokom stručnom spremom (VSS).

Pripravnički staž se obavlja po programu koji donosi generalni direktor u skladu sa specifičnostima pojedinih struka i radnih mjesta.

Pripravnički staž može se, na prijedlog voditelja pripravničkog staža, skratiti.

Trajanje pripravničkog staža produžuje se za vrijeme opravdane odsutnosti s rada (bolest, služenje vojnog roka i sl.), kad je ukupna odsutnost trajala duže od 30 dana.

Članak 9.

Poslodavac je dužan pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima dati prednost:

– djeci poginuloga hrvatskog branitelja koja nemaju ni drugoga roditelja,

– HRVI Domovinskog rata,

– članu obitelji poginuloga, umrloga, zatočenoga ili nestalog hrvatskog branitelja,

– nezaposlenom razvojačenom hrvatskom branitelju.

Zaštita privatnosti, života i zdravlja

Članak 10.

Poslodavac je dužan čuvati podatke i privatnost o radnicima i njima raspolagati na način usuglašen s Radničkim vijećem.

Poslodavac imenuje osobu koja nadzire prikupljanje i obradu podataka o radnicima uz suglasnost Radničkog vijeća.

Radnik je obvezan poslodavcu dostaviti sve osobne podatke utvrđene propisima o evidencijama u oblasti rada, radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, te podatke: za obračun poreza iz dohotka i određivanje osobnih odbitaka, o školovanju i određenim specijalističkim znanjima, zdravstvenom stanju i stupnju invalidnosti, o ugovornoj zabrani utakmice s poslodavcem, vezane uz zaštitu majčinstva, vezane na ostvarivanje prava po osnovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, o časničkim i dočasničkim činovima i o rasporedu u vojnim postrojbama.

Izmijenjeni podaci moraju se pravovremeno od strane radnika dostaviti ovlaštenoj osobi poslodavca.

Radnici koji ne dostave podatke iz stavka 3. snose štetne posljedice tog propusta.

Članak 11.

Radnik ima pravo na zaštitu na radu.

Poslodavac mora upoznati radnika prije početka rada s mjerama zaštite na radu i njegovim pravima i obvezama glede zaštite na radu.

Zaštita na radu obuhvaća mjere usmjerene na ostvarenje sigurnih uvjeta rada.

Poslodavac je dužan kod uvođenja novih tehnologija voditi računa da ne ugrožavaju zdravlje radnika, te da ne utječu štetno na okoliš.

Članak 12.

U odnosu na provođenje mjera zaštite na radu, povjerenik zaštite na radu i sindikalni povjerenik imaju pravo i dužnost:

– sudjelovati u planiranju unaprjeđivanja uvjeta rada, uvođenja nove tehnologije,

– biti obaviješteni o svim promjenama od utjecaja na sigurnost i zdravlje radnika,

– primati primjedbe radnika na primjenu propisa o provođenju mjera zaštite na radu,

– prisustvovati inspekcijskim pregledima i obavijestiti inspektora o svojim zapažanjima i zapažanjima radnika,

– pozvati inspektora rada kada ocijeni da su ugroženi život i zdravlje radnika, a poslodavac to propušta ili odbija učiniti,

– obrazovati se za obavljanje ovih poslova, stalno proširivati i unaprjeđivati znanje,

– pratiti i prikupljati informacije od značaja za njegov rad,

– staviti prigovor na inspekcijski nalaz i mišljenje,

– svojom aktivnošću poticati ostale radnike za rad na siguran način.

Članak 13.

Radniku kojeg, na poslovima koje obavlja, za puno radno vrijeme uz sve mjere zaštite na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja buke, vibracije, zračenja, vlage, vode, prašine i kemikalija omogućit će da se pravo na povećanu stanku u tijeku radnog dana.

Poslovi na kojima ni uz primjenu mjera zaštite na radu nije moguće zaštititi radnika, i na kojima radnici imaju pravo na povećanu stanku u okviru dnevnog radnog vremena, jesu: rad na fotokopirnim strojevima do 2 sata dnevno i rad u brodskoj strojarnici do 1 sat dnevno.

Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Hrvatskih voda bit će uređena radna mjesta na koja se primjenjuje odredba stavka 2. ovog članka.

Radnici koji rade sa skraćenim radnim vremenom, sva prava iz radnog odnosa ostvaruju kao da rade s punim radnim vremenom.

Članak 14.

Poslodavac je dužan omogućiti radniku iz članka 13. st. 1. ovog ugovora zaštitu (radnu) odjeću, obuću i opremu za potrebe obavljanja djelatnosti obilježenu nazivom poslodavca ili zaštitnim znakom. Nabava se osigurava na teret poslodavca u skladu s aktom poslodavca, koji se donosi uz suglasnost s povjerenikom zaštite na radu.

Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu uredit će se radna mjesta na koja se primjenjuje odredba stavka 1. ovog članka.

Radnik je dužan postupiti s navedenim sredstvima s potrebnom pozornošću u skladu s aktom poslodavca iz stavka 1. ovog članka.

Članak 15.

Radnik koji u slučaju ozbiljne, prijeteće i neizbježne opasnosti po život i zdravlje napusti svoje radno mjesto ili opasno područje, ne smije bi doveden u lošiji položaj, zbog svog postupka i uživa zaštitu od bilo kakvih posljedica, osim ako je posebnim propisima ili pravilima struke dužan izložiti se opasnosti radi spašavanja života i zdravlja ljudi ili imovine.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka radnik je dužan obavijestiti poslodavca i povjerenika zaštite na radu.

Članak 16.

Poslodavac mora povjereniku za zaštitu na radu osigurati potrebne uvjete za rad.

Poslodavac je dužan osigurati povjereniku zaštite na radu upute za nesmetan rad na temelju Zakona o zaštiti na radu i ovog ugovora.

Izbor ili imenovanje povjerenika, kao i broj povjerenika, obavlja se sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu.

Svaki povjerenik zaštite na radu ima pravo na naknadu plaće 6 radnih sati tjedno. Poslodavac mora povjereniku zaštite na radu omogućiti osposobljavanje za rad.

Na teret poslodavca idu i drugi troškovi koji nastanu djelatnošću povjerenika za zaštitu na radu u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu.

Članak 17.

Poslodavac je dužan poduzeti mjere nužne za sigurnost i zdravlje uključujući mjere za sprječavanje rizika na radu, pružanje informacije i osposobljavanje radnika za rad na siguran način, te brigu za potrebnu organizaciju i sredstva.

Poslodavac je dužan omogućiti jedanput u dvije godine preventivni–obavezni sistematski zdravstveni pregled svim radnicima, uz naknadu troškova koji proizlaze tim pregledom.

Poslodavac je dužan kod uvođenja novih tehnologija obavijestiti radnike, Radničko vijeće, sindikalne povjerenike i povjerenike zaštite na radu o tehnološkim karakteristikama i mogućim utjecajima tih tehnologija na zdravlje i sigurnost radnika.

Članak 18.

Radnik ima pravo odbiti rad ako mu prijeti neposredna opasnost za život i zdravlje, jer nisu poduzete mjere zaštite na radu.

U slučaju iz stavka 1. ovog članka, poslodavac mora odmah pristupiti uklanjanju neposredne opasnosti za život i zdravlje radnika, a radnika se može za to vrijeme rasporediti na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi odgovarajućeg zanimanja.

Članak 19.

Radnicima koji rade sa štetnim tvarima ili na poslovima na kojima je obvezatno korištenje radne odjeće zbog prljavštine, neugodnih mirisa, opasnosti od zaraze i sl., moraju se osigurati uvjeti za pranje i čišćenje tijekom radnog vremena.

Članak 20.

Radnici mlađi od 18 godina i žene ne smiju raditi na radnom mjestu na kojem se pretežno obavlja osobito težak fizički posao niti na ostalim poslovima koji bi mogli utjecati štetno, s povećanim rizikom, na njihovo zdravlje.

Trudnice ne smiju obavljati poslove:

– za koje se traže posebni uvjeti, zdravstveno, tjelesno i psihofizičko stanje,

– koji su utvrđeni kao naporni,

– koji imaju štetan utjecaj na zdravlje trudnice ili na trudnoću.

Naporni, za zdravlje štetni poslovi koji se ne smiju raditi za vrijeme trudnoće su naročito:

– poslovi koji izazivaju stalne i snažne vibracije tijela ili buku, te izazivaju duži pritisak na tijelo,

– poslovi s opasnim i za zdravlje štetnim tvarima,

– poslovi u prostorijama u kojima nastaju opasna zračenja,

– poslovi kod kojih treba dizati i prenositi terete,

– poslovi koji se obavljaju pretežno u nefiziološkom ili prisilnom položaju.

Članak 21.

Radnika kojemu je smanjena zdravstvena i radna sposobnost na radu kod poslodavca, poslodavac je dužan rasporediti na radno mjesto koje odgovara njegovoj zdravstvenoj, odnosno preostaloj radnoj sposobnosti, u roku od 15 dana od dana kada je rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje postalo konačno.

Ukoliko poslodavac premjesti radnika sa smanjenim radnim sposobnostima nastalim u procesu rada na slabije plaćeno radno mjesto, dužan mu je plaćati i razliku plaće koju je radnik primao do umanjenja zdravstvene i radne sposobnosti.

Članak 22.

Radnik je dužan:

– raditi s nužnom pozornošću i na način kojim ne ugrožava svoj život i zdravlje, kao ni drugih radnika, te sigurnosne opreme i uređaja,

– obavljati poslove radnog mjesta na koje je raspoređen i druge poslove i zadatke koje mu daju nadređeni, sukladno pravilima struke, općim aktima poslodavca i uputama nadređenih,

– na radnom mjestu pridržavati se propisanih mjera zaštite na radu i uputa proizvođača opreme za rad,

– održavati i koristiti u ispravnom stanju sigurnosne uređaje i osobna zaštitna sredstva koja su mu povjerena na uporabu i rukovanje,

– upozoriti neposrednog rukovoditelja na sve kvarove i nedostatke na uređajima i osobnim zaštitnim sredstvima,

– ovladati znanjem iz zaštite na radu u onoj mjeri koliko je to potrebno za rad na siguran način,

– pristupiti zdravstvenim, psihofizičkim i drugim pregledima u koje je uključen.

Obrazovanje i usavršavanje

Članak 23.

Radnik ima pravo i dužnost stručno se usavršavati u skladu s potrebama poslodavca i zahtjevima radnog mjesta.

Tijekom obrazovanja radniku pripadaju sva prava kao da je radio.

Prava i obveze između radnika upućenog na stručno usavršavanje i poslodavca, utvrđuju se posebnim ugovorom u skladu s općim aktom poslodavca.

Radno vrijeme

Članak 24.

Puno radno vrijeme određuje se u trajanju 40 sati tjedno uključujući i plaćeni polusatni dnevni odmor.

Raspored radnog vremena u kalendarskoj godini određuje se planom korištenja radnog vremena (radni kalendar).

Plan korištenja radnog vremena donosi generalni direktor nakon savjetovanja s Radničkim vijećem u prosincu za narednu godinu.

Članak 25.

Raspored tjednog radnog vremena, početak i završetak radnog vremena i vrijeme odmora određuje se odlukom generalnog direktora nakon savjetovanja sa Radničkim vijećem.

Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet radnih dana i traje od ponedjeljka do petka.

Generalni direktor može svojom odlukom, u dogovoru s direktorima VGO-a, odrediti za svaku organizacijsku jedinicu početak dnevnog radnog vremena između 7.30 – 8.30, a kraj od 15.30 – 16.30.

Subota i nedjelja su dani tjednog odmora.

Kada postoji potreba uvođenja prekovremenog rada za obranu od poplava, bujica, leda, uklanjanja izvanrednih onečišćenja i zagađenja, radno vrijeme može trajati i duže od zakonom propisanog.

Članak 26.

Generalni direktor može izvršiti preraspodjelu radnog vremena, u dogovoru s Radničkim vijećem, kada to zahtijeva priroda vodnogospodarskih poslova, organizacija rada i poslovanja, bolja iskoristivost sredstava rada i opreme, racionalnije korištenje radnog vremena, te izvršenje ugovorenih poslova.

Poslodavac je dužan omogućiti radniku iskorištenje preraspodijeljenog radnog vremena u tijeku iste kalendarske godine. Ako poslodavac ne osigura iskorištenje preraspodijeljenog radnog vremena u tijeku iste kalendarske godine dužan je radniku platiti kao prekovremeni rad za razdoblje od izvršenog posla do 31. prosinca tekuće godine.

Odmor i dopust

Članak 27.

Radnik ima, temeljem podnesenog zahtjeva, pravo na plaćeni dopust u tijeku kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

– sklapanje braka.............................. 5 radnih dana

– rođenje djeteta............................... 5 radnih dana

– smrt djeteta, bračnog druga, roditelja
radnika .......................................... 5 radnih dana

– smrt ostalih članova uže obitelji iz čl. 49. st. 2.
Zakona o radu .............................. 3 radna dana

– smrt roditelja bračnog druga............ 3 radna dana

– teže bolesti bračnog druga, djeteta ili roditelja
radnika 5 radnih dana

– teže bolesti ostalih članova uže obitelji iz
čl. 49. st. 2. Zakona o radu ............ 2 radna dana

– selidbe u drugo mjesto..................... 3 radna dana

– selidbe u istom mjestu...................... 2 radna dana

– u slučaju većih oštećenja ili uništenja materijalnih
dobara (elementarna nepogoda).. 2-5 radnih dana

– dragovoljnog davanja krvi............... 2 radna dana

– polaganje stručnog ispita................. 5 radnih dana

– sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima u
zemlji i inozemstvu....................... 1-3 radna dana

Ako se u tijeku kalendarske godine ponovi slučaj potrebe korištenja plaćenog dopusta, radnik može ponovo ostvariti pravo iz stavka 1. ovog članka.

Članak 28.

Radnik ima pravo na dopust uz naknadu plaće kada je na temelju odluke poslodavca upućen na obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje, specijalizaciju ili prekvalifikaciju.

Dužina trajanja plaćenog dopusta, kao i ostala prava i obveze radnika, utvrđuju se posebnim ugovorom, sukladno općem aktu poslodavca.

Članak 29.

Generalni direktor može odobriti radniku neplaćeni dopust do 30 radnih dana u tijeku jedne kalendarske godine u sljedećim slučajevima:

– njega člana uže obitelji,

– gradnja ili popravak kuće ili stana,

– liječenje na vlastiti trošak,

– obrazovanje, osposobljavanje, usavršavanje ili specijalizacija na vlastiti trošak, te u drugim opravdanim slučajevima,

– sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima u zemlji i inozemstvu

– posjeta članu uže obitelji u inozemstvu.

Izuzetno, generalni direktor može odobriti neplaćeni dopust i preko 30 dana, po zahtjevu radnika.

Godišnji odmor

Članak 30.

Najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo svake kalendarske godine je 18 radnih dana.

Dužina trajanja godišnjeg odmora radnika uvećava se prema sljedećim mjerilima:

a) prema radnom stažu

– do 5 godina radnog staža 2 radna dana

– preko 5 do 10 godina radnog staža 4 radna dana

– preko 10 do 15 godina radnog staža 6 radnih dana

– preko 15 do 20 godina radnog staža 8 radnih dana

– preko 20 do 25 godina radnog staža 10 radnih dana

– preko 25 do 30 godina radnog staža 12 radnih dana

– preko 30 godina radnog staža 14 radnih dana

b) prema složenosti poslova

– poslovi I-IV grupe složenosti 1 radni dan

– poslovi V-VIII grupe složenosti 2 radna dana

– poslovi IX-X grupe složenosti 3 radna dana

c) prema uvjetima rada

– rad koji se obavlja na terenu, a koji uključuje
rad u vodi, vlazi, buci, vjetru i sl. najmanje
30 dana u godini 3 radna dana

– rad na fotokopirnom stroju najmanje 2 sata
dnevno i 30 dana u godini 3 radna dana

– rad u brodskoj strojarnici najmanje 1 sat
dnevno i 30 dana u godini 3 radna dana

– rad u zatvorenom prostoru uz uobičajene
uvjete smještaja 1 radni dan

d) prema posebnim socijalnim uvjetima

– roditelj za svako dijete do 7 godina starosti 1 radni dan

– samohrani roditelj s jednim djetetom do
15 godina starosti 2 radna dana

– samohrani roditelj s dvoje ili više djece
do 15 godina starosti 3 radna dana

– radnik koji uzdržava teško oboljelog člana
uže obitelji 4 radna dana

– invalid 4 radna dana

– invalid Domovinskog rata i hrvatski
branitelj 5 radnih dana

e) prema navršenim godinama starosti

– radnica koja navrši 55 godina života i radnik
koji navrši 60 godina života imaju pravo
na godišnji odmor u trajanju 30 radnih dana.

Gornja granica trajanja godišnjeg odmora iznosi 30 radnih dana ne računajući subote, nedjelje, blagdane i neradne dane.

Radnik koji je zasnovao radni odnos u svojstvu pripravnika ima pravo na godišnji odmor u trajanju od 18 radnih dana.

PLAĆA I NAKNADE

Elementi plaće

Članak 31.

Poslodavac će radniku za njegov rad isplatiti plaću koja se sastoji od:

– osnovne plaće za puno radno vrijeme utvrđene temeljem složenosti poslova radnog mjesta na koje je radnik raspoređen i za normalne uvjete rada za te poslove (najniža osnovna plaća uvećana za koeficijent složenosti i za normalne uvjete rada),

– dodataka na plaću po osnovi radnog staža,

– povećanja/smanjenja plaće po osnovi rezultata rada (u nastavku: stimulativni dio plaće).

Osnovna plaća

Članak 32.

Osnovna plaća za najjednostavniji rutinski rad koji ne zahtijeva posebno obrazovanje (I. grupa – koeficijent 1,00), na osnovi 40 sati rada tjedno, iznosi 1.725,00 kuna.

Osnovna plaća određena po odredbama ovog ugovora je podloga za utvrđivanje dodataka.

Osnovnoj plaći određenoj po odredbama ovog ugovora utvrđuje se stalni dodatak na plaću u iznosu od 300,00 kuna.

Svaka ugovorna strana ima pravo predložiti da se najniža osnovna plaća mijenja kada se za to stvore uvjeti.

Svaka ugovorna strana može podnijeti prijedlog za korekciju najniže osnovne plaće koji je druga ugovorna strana dužna razmotriti i ocijeniti njegovu opravdanost.

Postupak pregovaranja mora biti okončan u roku od 30 dana od dana kada je prijedlog druga strana zaprimila.

Članak 33.

Osnovna plaća radnika povećava se za svaku navršenu godinu radnog staža za 0,5%.

Pravo na povećanje osnovne plaće prema stavku 1. ovog članka pripada radniku na ukupni radni staž upisan u radnu knjižicu, uvećan za tekući radni staž kod poslodavca koji nije zaključen.

Radniku koji je stekao zvanje magistra znanosti ili doktora znanosti pripada povećanje osnovne plaće sukladno odredbama Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu Hrvatskih voda.

Članak 34.

Stimulativni dio plaće radnika na radu utvrđuje se na osnovu sljedećih mjerila i kriterija:

– ostvarena količina i kvaliteta rada,

– odnos prema sredstvima rada,

– odnos prema suradnicima, strankama u postupku i poslovnim partnerima, nazočnost na radnom mjestu, izvršenje poslova i radnih zadaća u rokovima po odredbama Zakona ili rokovima određenim po neposrednom rukovoditelju,

– odnos prema dokumentaciji i predmetima u radu.

Stimulativni dio plaće radnika na nivou Hrvatskih voda ne može iznositi više od 10% mase plaća, a za pojedinca sukladno Pravilniku o radu može iznositi od +25% do –25% njegove osnovne plaće.

TARIFA POSLOVA

Članak 35.

Radniku pripada koeficijent složenosti utvrđen za grupu pojedinog radnog mjesta, a sve prema Tarifi poslova koji čini sastavni dio ovog ugovora.

Odlukom poslodavca utvrđuju se platni razredi kako slijedi u Prilogu 1.

Članak 36.

Osnovna plaća radnika za puno radno vrijeme i normalni učinak utvrđuje se tako da se iznos najniže osnovne plaće pomnoži koeficijentom složenosti utvrđenim za grupu poslova i razred koja pripada radnom mjestu na kojem radnik radi, a prema Tarifi poslova iz članka 35. ovog ugovora.

Članak 37.

Ako plaće radnika nisu utvrđene sukladno odredbama ovog ugovora i Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, poslodavac je u obvezi ponudom izmijenjenog ugovora o radu utvrditi plaću radnika sukladno odredbama ovog ugovora, najkasnije u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovog ugovora.

Dodaci

Članak 38.

Osnovna plaća radnika iz članka 32. ovog ugovora uvećat će se za vrijeme:

– rada noću 35%

– prekovremenog rada 50%

– rada subotom i nedjeljom 35%

Noćnim radom smatra se rad izvršen između 22,00 sata i 6,00 sati narednog dana.

Prekovremenim radom smatra se rad u trajanju dužem od 40 sati tjedno, ako nije obuhvaćen preraspodjelom radnog vremena.

Rad subotom i nedjeljom je rad obavljen od 0,00 sati do 24,00 sata subotom odnosno nedjeljom.

Članak 39.

Za rad na dane blagdana, Uskrsa i neradne dane utvrđene zakonom, radnik ima pravo na naknadu plaće koja mu pripada kad ne radi na te dane, te na plaću za odrađene sate rada uvećane za 50%.

Članak 40.

Dodaci iz članka 38. i 39. ovog ugovora isplaćuju se radniku kumulativno.

TEŽI UVJETI RADA

Članak 41.

Osnovna plaća radnika povećat će se za rad u uvjetima težim od uobičajenih za to radno mjesto. Teže uvjete rada od uobičajenih za pojedina radna mjesta utvrdit će odlukom poslodavac uz suglasnost povjerenika zaštite na radu i Radničkog vijeća. Elementi težih uvjeta rada koji se obavezno moraju uzeti u obzir kod utvrđivanja ovih uvjeta su:

a) utjecaji radne okoline (kemijsko-biološki utjecaji) i vibracije na plovilima 5%

b) rad na terenu pri obrani od poplava, bujica, leda 20%

c) rad na terenu pri otklanjanju izvanrednih onečišćenja i zagađenja 20%

Rok za utvrđivanje radnih mjesta iz stavka 1. ovog članka određuje se 60 dana od dana stupanja na snagu ovog ugovora.

Osnovna plaća radnika povećat će se za vrijeme pasivnog dežurstva radnika na otklanjanju izvanrednih onečišćenja i zagađenja u iznosu 500,00 kn za tjedan dana dežurstva.

Plaća po osnovi inovacije

Članak 42.

Temeljem ugovora radniku – autoru inovacije koja se primjenjuje kod poslodavca – pripada naknada za upotrebu inovacije u skladu s odredbama ovog ugovora za vrijeme primjene inovacije, a najduže:

– 5 godina od početka primjene inovacije koja je kao izum zaštićena patentom,

– 3 godine od početka primjene inovacije koja je tehničko unaprjeđenje ili izum koji nije zaštićen patentom,

– 2 godine od početka primjene inovacije.

Članak 43.

Naknada za primjenu inovacije kod poslodavca isplaćuje se radniku najmanje u visini:

– 15% dobiti ostvarene primjenom izuma zaštićenog patentom,

– 10% dobiti ostvarene primjenom izuma koji nije zaštićen patentom tehničkog unaprjeđenja, novih proizvoda i proizvodnih procesa,

– 5% dobiti ostvarene primjenom korisnih ideja i prijedloga.

Članak 44.

U slučaju kada korisniku inovacije nije moguće utvrditi ostvarenu dobit egzaktnom metodom jer nema mjerljivih pokazatelja (npr. poboljšanje uvjeta rada, sigurnost na radu, zaštita okoliša, izum koji je zaštićen patentom na ime poslodavca, te korisni prijedlozi čiji se učinci ne mogu mjeriti), naknada se utvrđuje u jednokratnom iznosu.

Naknade

Članak 45.

Visina plaće pripravnika iznosi 80% od najnižeg koeficijenta u grupi poslova za koju se pripravnik osposobljava.

Članak 46.

Radnik ima pravo na naknadu plaće u visini njegove prosječne plaće ostvarene u prethodnom mjesecu za sate rada u mjesecu za koji mu pripada naknada za vrijeme:

– blagdana, Uskrsa i neradnih dana,

– plaćenog dopusta i godišnjeg odmora (iz članka 27., 28. i 30. ovog ugovora),

– obrazovanja, osposobljavanja, usavršavanja, specijalizacija i prekvalifikacija u skladu s potrebama poslodavca,

– obavljanja funkcije predstavnika radnika u radničkom vijeću, sindikatu i povjerenstvu zaštite na radu u razumno prihvatljivom vremenu.

Članak 47.

U slučaju odsutnosti radnika s posla zbog bolovanja do 42 dana pripada mu naknada plaće u visini 90% njegove plaće ostvarene u mjesecu neposredno prije nego je započeo bolovanje.

Naknada u 100% iznosu plaće pripada radniku u slučaju bolovanja zbog profesionalne bolesti, zbog ozljede na radu ili zbog njege djeteta do 3 godine života.

Članak 48.

Sindikalnom povjereniku, povjereniku zaštite na radu i članu radničkog vijeća kod poslodavca, kada ne radi poslove radnog mjesta zbog aktivnosti iz članka 46. al. 4, poslodavac je dužan isplatiti naknadu plaće kao da je radio na poslovima radnog mjesta uz normalni učinak.

OSTALA MATERIJALNA PRAVA ZAPOSLENIKA

Članak 49.

Poslodavac će isplatiti radnicima prigodni dar u naravi za Uskrs u visini neoporezivog iznosa poklon-bona od 400,00 kn.

Poslodavac će isplatiti dodatak na plaću za korištenje godišnjeg odmora radniku na temelju Plana korištenja godišnjeg odmora ili Odluke o korištenju prava na godišnji odmor, u visini od najmanje 1.000,00 kn neto.

Radnik ima pravo na jednokratnu isplatu povećanja plaće u prosincu tekuće godine u visini 1.000,00 kuna neto.

Članak 50.

Radnik ima pravo na isplatu jubilarne nagrade u iznosu za ukupni radni staž u vodnogospodarskoj djelatnosti upisan u radnoj knjižici, kako slijedi:

– 10 godina radnog staža u visini od 1.500,00 kn neto

– 15 godina radnog staža u visini od 2.000,00 kn neto

– 20 godina radnog staža u visini od 2.500,00 kn neto

– 25 godina radnog staža u visini od 3.000,00 kn neto

– 30 godina radnog staža u visini od 3.500,00 kn neto

– 35 godina radnog staža u visini od 4.000,00 kn neto

– 40 godina radnog staža u visini od 5.000,00 kn neto.

Jubilarna nagrada isplaćuje se u mjesecu kad se ispune uvjeti za isplatu prema podacima nadležnih službi Hrvatskih voda.

Članak 51.

Radnik koji odlazi u mirovinu ima pravo na otpremninu u visini 8.000,00 kuna neto. Isplata otpremnine izvršit će se umirovljeniku po konačnosti rješenja o ostvarivanju prava na mirovinu.

Članak 52.

Radnik, temeljem podnesenog zahtjeva, ima pravo na pomoć u slučajevima:

– smrti bračnog druga, djeteta i roditelja radnika
u visini 3.000,00 kn neto

– nastanka invalidnosti radnika koja je utvrđena
propisima mirovinskog i invalidskog osiguranja
(jednokratno u trenutku nastanka invalidnosti)
u visini 3.000,00 kn neto

– bolovanja radnika u neprekidnom trajanju
duljem od 90 dana (jedanput unutar 12 mjeseci
počevši od početka neprekinutog bolovanja)
u visini 3.000,00 kn neto

Članak 53.

Poslodavac može, na zahtjev radnika, isplatiti pomoć za slučajeve:

– otklanjanja posljedica elementarne nepogode,
uz prilaganje dokaza o nastupu okolnosti i
visini štete u visini do 3.000,00 kn neto

– kupnje medicinskih pomagala, lijekova,
bolničkog liječenja i u drugim sličnim
slučajevima, sve uz prilaganje dokaza
u visini do 3.000,00 kn neto.

Članak 54.

Djeci poginulog, umrlog, zatočenog ili nestalog radnika poslodavca, poslodavac je dužan isplaćivati novčanu potporu u iznosu od 500,00 kuna neto mjesečno po djetetu do navršenih 18 godina života djeteta.

Poslodavac je dužan od skrbnika prikupiti dokumentaciju o statusnom položaju djeteta, domovnicu i rodni list djeteta, smrtovnicu roditelja, dokaz o skrbništvu i adresu skrbnika.

Članak 55.

Poslodavac je dužan isplatiti nagradu učenicima i studentima na praksi kod poslodavca u visini 1.250,00 kn neto mjesečno za puno radno vrijeme, a razmjerno vremenu provedenom na radu.

Odluku o visini naknade za strane studente, donosi generalni direktor u okviru svojih ovlasti.

Za vrijeme provedeno na radu učenici i studenti na praksi, imaju pravo i na naknadu troškova prijevoza na rad i s rada.

Članak 56.

Način dodjele i uvjeti za stjecanje prava na stipendiju Hrvatskih voda, te prava i obveze učenika i studenata koji su ostvarili pravo na stipendiju Hrvatskih voda utvrdit će se općim aktom poslodavca.

Članak 57.

Radnik ima pravo za božićni poklon po djetetu do navršene 15. godine života u visini 400,00 kuna neto, ali samo za djecu zdravstveno osiguranu preko radnika Hrvatskih voda.

Članak 58.

Poslodavac je dužan na svoj trošak osigurati sve radnike za slučaj smrti, ozljede na radu i profesionalnog oboljenja na teret poslodavca.

Osigurana svota za slučaj smrti radnika uslijed nezgode iznosi 50.000,00 kuna neto.

Osigurana svota za slučaj smrti radnika uslijed bolesti iznosi 25.000,00 kuna neto.

Osigurana svota za slučaj trajne invalidnosti radnika iznosi 100.000,00 kuna neto, a za troškove liječenja radnika iznosi 55,00 kuna neto po bolničkom danu.

Poslodavac može osigurati radnike i za druge rizike prema pravilima osiguranja osiguravajućih društava, a o tome je dužan tražiti suglasnost Radničkog vijeća.

Članak 59.

Radnik ima pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u visini stvarnih troškova prijevoza javnim prometom prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.

U slučaju kada postoji mogućnost korištenja više alternativnih sredstava javnog prometa različite cijene, radnik ima pravo na nadoknadu troškova prijevoza s posla i na posao u visini cijene one vrste javnoga prometa koja je najpogodnija za poslodavca.

Naknada troškova prijevoza na posao i s posla isplaćuje se unaprijed, najkasnije posljednjeg radnog dana u mjesecu za sljedeći mjesec.

Članak 60.

Službenim putovanjem smatra se put izvan mjesta zaposlenja radi izvršenja određenog posla.

Nalog za službeno putovanje izdaje osoba ovlaštena posebnim općim aktom poslodavca.

Službeno putovanje počinje trenutkom napuštanja radnog mjesta ili napuštanja stana.

Službeno putovanje prestaje povratkom na radno mjesto odnosno povratkom u stan.

Članak 61.

Za vrijeme terenskog rada radnik ima pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove boravka na terenu.

Terenski dodatak iznosi 170,00 kuna neto dnevno.

Pod terenskim radom smatra se rad i boravak na otvorenom prostoru, u trajanju od najmanje 12 do najviše 24 uzastopnih sati, izvan sjedišta poslodavca, odnosno, izvan sjedišta organizacijskih jedinica i izvan mjesta radnikovog boravišta.

Dnevnice i terenski dodatak međusobno se isključuju.

Članak 62.

Prijevozni troškovi na službenom putovanju nadoknađuju se na sljedeći način:

– za korištenje autobusa ili vlaka nadoknađuju se troškovi u visini cijene prijevozne karte,

– za korištenje aviona, spavaćih kola ili broda potrebno je odobrenje generalnog direktora odnosno ovlaštenog radnika, a nadoknađuju se stvarni troškovi,

– za korištenje privatnog automobila u službene svrhe radnik mora imati odobrenje generalnog direktora odnosno ovlaštene osobe. Prijevozni troškovi nadoknađuju se u visini 30% cijene jedne litre benzina euro super 95 po prijeđenom kilometru i odobrenoj relaciji putovanja.

Članak 63.

Radnik koji je upućen na službeno putovanje u zemlji ima pravo na dnevnicu, naknadu troškova noćenja, prijevoznih i drugih po poslodavcu odobrenih troškova učinjenih pri izvršavanju zadanog posla.

Iznos dnevnice je 170,00 kuna neto.

Radniku na službenom putovanju u zemlji pripada dnevnica u punom iznosu za svaki kalendarski dan proveden na putu duže od 12 sati.

Ako je službeno putovanje u zemlji trajalo, u kalendarskom danu, kraće od 12 sati, a duže od 8 sati, radnik ima pravo na pola iznosa dnevnice.

Radniku se priznaju troškovi u iznosu ostvarenog prijevoza sredstvima javnog prometa od mjesta stanovanja odnosno sjedišta poslodavca do mjesta u kojem je upućen na službeno putovanje.

Radnik ima pravo na nadoknadu punog iznosa hotelskog računa za spavanje do visine cijene noćenja u hotelu kategoriziranom do 4 zvjezdice. Poslodavac svojom odlukom može odobriti smještaj i u hotelu više kategorije.

Troškovi i dnevnice za službena putovanja u inozemstvu obračunavaju se na način kako je to regulirano za tijela državne uprave.

Članak 64.

Radnici koji su ukrcani na plovila imaju pravo na ukrcninu u iznosu od 15,00 kuna dnevno.

Pored ukrcnine radnicima iz prethodnog stavka pripada i hranarina u iznosu od 45,00 kuna dnevno.

Radnici ostvaruju prava iz stavka 1. i 2. ovog članka i kada je plovilo na vezu.

Ukrcnina i hranarina isključuju pravo na terenski dodatak i obrnuto.

Članak 65.

Naknada za odvojeni život od obitelji isplaćuje se radniku koji neprekidno u radnom mjesecu, isključujući službeni put i rad na terenu, radi i boravi u mjestu koje je najmanje 80 km udaljeno od mjesta gdje boravi radnikova uža obitelj. Naknada za odvojeni život ne pripada radniku čija je uža obitelj, za vrijeme trajanja ovog ugovora, odselila iz mjesta rada ili mjesta udaljenog do 80 km od mjesta rada u drugo mjesto.

Visina naknade za odvojeni život iznosi 1.500,00 kuna neto mjesečno.

Članak 66.

Radnik ima pravo na dodatak za godišnji odmor, u skladu s člankom 49. stavka 2. i pravo na naknadu za prijevoz na posao i s posla, u punom opsegu i u slučaju kad radi nepuno radno vrijeme u trajanju četiri i više sati dnevno.

ZAŠTITA RADNIKA

Članak 67.

Kada se tijekom radnog vijeka radnika smanji radna sposobnost zbog godina starosti, povrede na radu, invaliditeta, profesionalnih i ostalih bolesti, poslodavac mu mora osigurati povoljnije uvjete rada (npr. lakši posao, povoljnija norma, rad sa smanjenim fondom sati, rad na jednostavnijim poslovima i sl.) i plaću koju bi ostvarivao da nisu nastupile spomenute okolnosti.

Članak 68.

Naknada plaće koja radniku invalidu pripada od dana nastanka invalidnosti, ili dana utvrđene opasnosti od nastanka invalidnosti, odnosno dana završetka prekvalifikacije ili dokvalifikacije do raaspoređivanja na odgovarajuće radno mjesto, ne može se isplatiti u iznosu nižem od osnovne plaće radnog mjesta na kojem je do tada bio raspoređen.

Članak 69.

Poslodavac je dužan radniku, koji radi skraćeno radno vrijeme zbog smanjene radne sposobnosti nastale povredom na radu kod poslodavca ili nastale profesionalnim oboljenjem kod poslodavca, isplatiti plaću za skraćeno radno vrijeme i naknadu u visini razlike između naknade koju ostvaruje po propisima mirovinsko-invalidskog osiguranja i plaće radnog mjesta na koje je raspoređen.

Članak 70.

Radnik kojem do stjecanja prava na starosnu mirovinu nedostaje pet godina staža ili pet godina života, do odlaska u mirovinu zadržava najmanje plaću koju je ostvario u mjesecu prije nastanka spomenutih okolnosti, pod uvjetom da uredno i savjesno obavlja poslove i postiže učinak primjeren njegovoj dobi.

Članak 71.

U slučaju redovitog otkaza, otkazni rok se određuje prema odredbama Zakona o radu.

Za vrijeme otkaznog roka radnik ima pravo izostati s rada radi traženja novog zaposlenja 8 sati tjedno.

Članak 72.

Ako radnik otkazuje ugovor o radu otkazni rok je 30 dana, osim ako poslodavac ne odobri kraći otkazni rok.

SUDJELOVANJE RADNIKA U ODLUČIVANJU

Članak 73.

Poslodavac je dužan osigurati obavijesti Radničkom vijeću i Koordinatoru glavnih sindikalnih povjerenika Hrvatskih voda koje su značajne za njihov ekonomski položaj, kao na primjer:

– o prijedlozima poslovnih i razvojnih odluka koje utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika,

– o stanju i rezultatima poslovanja koji utječu na ekonomski i socijalni položaj radnika,

– o kretanju plaća kod poslodavca,

– o zaštiti i sigurnosti na radu i mjerilima za poboljšanje uvjeta rada,

– o odlukama i aktima kojima se u skladu s ugovorom uređuju osnovna prava i obveze iz radnog odnosa,

– druge obavijesti predviđene zakonima i važećim aktima poslodavca.

Članak 74.

Radnici imaju pravo izabrati na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem jednog ili više svojih predstavnika u Radničko vijeće koje će ih zastupati kod poslodavca u zaštiti i promicanju njihovih prava i interesa.

Postupak utemeljenja Radničkog vijeća pokreće se na prijedlog sindikata više razine ili najmanje 10% radnika kod poslodavca.

UVJETI ZA RAD SINDIKATA

Članak 75.

U ovom ugovoru sljedeći izrazi imaju uz njih navedeno značenje:

PPDIV je Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske, koji je pravna osoba registrirana kod Ministarstva rada i socijalne skrbi pod MB: 3271552 i potpisnik je ovog ugovora.

Sindikalna podružnica je dio PPDIV-a koji čine radnici Hrvatskih voda, članovi PPDIV-a.

Koordinacija glavnih sindikalnih povjerenika Hrvatskih voda (ili samo: Koordinacija) je tijelo PPDIV-a, koje se sastoji od sedam sindikalnih povjerenika iz sindikalnih podružnica Hrvatskih voda i koje koordinira rad među njima.

Sindikalni povjerenik je radnik Hrvatskih voda, koji je izborima provedenim u Sindikalnoj podružnici postao povjerenikom.

Koordinator je sindikalni povjerenik, kojem je izborima unutar Koordinacije, povjereno voditi i predstavljati sindikalne podružnice Hrvatskih voda.

Sindikat je Sindikalna podružnica.

Članak 76.

Poslodavac se obvezuje osigurati provedbu svih prava iz područja sindikalnog djelovanja utvrđenih konvencijama Međunarodne organizacije rada, koje je ratificirala Republika Hrvatska.

Aktivnost Sindikalnog povjerenika kod poslodavca ne smije biti spriječena ili ometana ako djeluje u skladu sa zakonom, pravilima sindikata i ovim ugovorom.

Generalni direktor dužan je primiti Koordinatora kada on to iz razloga bitnih za rad Sindikata zatraži, u obostrano prihvatljivo vrijeme.

Koordinator ima pravo biti prisutan na sastancima Radničkog vijeća.

Članak 77.

Poslodavac je dužan za rad Sindikalne podružnice osigurati najmanje sljedeće uvjete:

– prostor za rad i održavanje sastanaka Sindikalne podružnice bez naknade troškova,

– stručno-tehničke i administrativne usluge za rad Sindikalnog povjerenika u mjeri koliko je to neophodno za ostvarivanje sindikalne funkcije,

– obračun i naplatu sindikalne članarine i sindikalnih kredita putem isplatnih lista, uz suglasnost radnika – člana PPDIV-a,

– pravo na korištenje telefona i telefaksa u radnom vremenu, kao i dva sata poslije radnog vremena,

– slobodu sindikalnog obavještavanja i podjele tiska.

Članak 78.

Sindikalni povjerenik zbog sindikalnih aktivnosti ne može biti pozvan na odgovornost niti doveden u nepovoljni položaj.

Poslodavac ne može Sindikalnog povjerenika, za vrijeme obnašanja dužnosti Sindikalnog povjerenika i šest mjeseci po njenom isteku, bez suglasnosti PPDIV-a:

– otkazati ugovor o radu,

– rasporediti na drugo radno mjesto,

– ili na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale radnike.

Članak 79.

Sindikalnom povjereniku, kada obavlja sindikalne aktivnosti utvrđene zakonom i ovim ugovorom, pripada naknada plaće kao da je radio.

Broj sati za sindikalnu aktivnost s naknadom plaće u smislu prethodnog stavka Sindikalni povjerenik ostvaruje zavisno od broja članova Sindikata, i to tako da za svakog člana Sindikata ima pravo na tri sata aktivnosti s naknadom plaće u tijeku kalendarske godine, ali ne manje nego ima član Radničkog vijeća po Zakonu o radu.

Radnik koji je član tijela PPDIV-a izvan Hrvatskih voda ima pravo na odsutnost s rada do 10 radnih dana u tijeku kalendarske godine, uz naknadu plaće iz stavka 1. ovog članka, radi pohađanja sindikalnih sastanaka, kongresa, konferencija, osposobljavanja i sl.

Članak 80.

Radnici imaju pravo organizirano se baviti sindikalnim radom kod poslodavca.

Sindikat ima pravo štititi prava i interese članova Sindikata u skladu s odredbama ovog ugovora, zakona, statuta, i međunarodnih konvencija.

Poslodavac je dužan omogućiti nesmetan rad Sindikalnom povjereniku.

Sindikalni povjerenik ima pravo uvida u sve dokumente koji su bitni za kontrolu primjene ovog ugovora, kao i u dokumente predviđene Zakonom o radu i Zakona o zaštiti na radu, osim dokumenata koji predstavljaju službenu ili poslovnu tajnu, a i takve dokumente uz suglasnost generalnog direktora.

Članak 81.

Poslodavac ne može ograničiti radnicima pravo učlanjivanja u sindikat, odnosno tražiti njihovo isključenje iz sindikata.

Poslodavac ne može s radnikom raskinuti ugovor o radu, umanjiti mu plaću ili nanijeti drugu štetu zbog učlanjenja u sindikat ili zbog sudjelovanja u sindikalnim aktivnostima.

Članak 82.

Koordinator ima pravo biti nazočan sjednicama Upravnog vijeća kada se odlučuje o pitanjima iz ovog ugovora i drugim pitanjima koja mogu utjecati na materijalno i socijalno pravo radnika.

Koordinator je dužan očuvati obavijesti koje su bitne za poslodavca, odnosno ako su proglašene službenom ili poslovnom tajnom u aktima poslodavca.

Poslodavac je dužan razmotriti prijedloge, inicijative, mišljenja i zahtjeve Sindikalne podružnice za ostvarivanje prava i interesa radnika iz rada i na osnovi rada.

PRESTANAK I OTKAZ UGOVORA O RADU, TEHNOLOŠKI VIŠAK, STEGOVNI POSTUPAK

Članak 83.

Radniku prestaje radni odnos kod poslodavca uz uvjete, na način i zbog povreda propisanih Zakona o radu, Pravilnikom o radu i ovim ugovorom.

Poslodavac i radnik mogu otkazati ugovor o radu.

Otkaz ugovora o radu mora biti u pisanom obliku.

Članak 84.

Radnik koji svojom krivnjom ne ispunjava svoje obveze preuzete ugovorom o radu i obveze propisane općim aktima poslodavca, čini povredu radne obveze.

Zbog povreda radne obveze, koje se uređuju općim aktom, poslodavac može izreći jednu od sljedećih mjera:

– pisano upozorenje na obveze iz ugovora o radu,

– novčanu kaznu za povrede ugovora o radu i općeg akta poslodavca kojim se utvrđuju vrste povreda ugovora o radu,

– udaljenje s rada (suspenzija) bez naknade plaće do 30 dana po povredi ugovora o radu,

– otkaz ugovora o radu.

Članak 85.

Radnik ima pravo iznijeti svoju obranu prije redovitog otkaza uvjetovanog njegovim ponašanjem, a izvanrednog otkaza sukladno Zakonu o radu.

Članak 86.

Poslodavac u suradnji s Koordinacijom i uz savjetovanje s Radničkim vijećem donosi Program zbrinjavanja viška radnika (tehnološki višak), kad zbog tehnoloških, organizacijskih i gospodarskih razloga kojim se pridonosi povećanju proizvodnosti rada kod poslodavca i prestaje potreba za radom radnika.

Kriterije za utvrđivanje tehnološkog viška iz stavka 1. ovog članka utvrđuju suglasno generalni direktor i Koordinacija.

Članak 87.

Program zbrinjavanja viška radnika mora sadržavati:

– razloge nastanka viška radnika,

– mogućnosti promjena u tehnologiji i organizaciji rada radi zbrinjavanja viška radnika,

– mogućnosti zapošljavanja radnika na drugim poslovima,

– mogućnost pronalaženja drugog zaposlenja kod drugog poslodavca (na određeno vrijeme ili trajno),

– mogućnost skraćenja radnog vremena,

– ako nije moguće radnicima osigurati zaposlenje, pod kojim uvjetima se radnicima otkazuje ugovor o radu

Poslodavac je dužan o programu viška radnika obavijestiti Radničko vijeće i radnike, koji su obuhvaćeni programom.

Članak 88.

U slučaju otkaza ugovora o radu sklopljenog na neodređeno vrijeme, a nakon najmanje 2 godine neprekidnog rada, kada isti nije uvjetovan ponašanjem radnika, radnik ima pravo na otpremninu.

Otpremnina se utvrđuje na način da za svaku punu godinu ukupnog radnog staža kod poslodavca, radniku pripada 60% prosjeka radnikove osobne mjesečne plaće, u tromjesečju koje prethodi isplati.

Radnik iz stavka 1. ovog članka koji pretrpi ozljedu na radu odnosno oboli od profesionalne bolesti, a nakon oporavka i liječenja na bude vraćen na rad, ima pravo na otpremninu iz stavka 2. ovog članka u dvostrukom iznosu, osim ako neopravdano odbije rad na novoponuđenim mu poslovima.

Otpremnina iz prethodnih stavaka isplaćuje se radniku u netto iznosu, a poreze i ostale porezne obveze snosi poslodavac.

Članak 89.

Radnik koji je utvrđen trajnim viškom, a navršio je 10 ili više godina radnog staža kod poslodavca, ima prednost pri zapošljavanju kod istog poslodavca u slučaju potrebe za radnicima njegove stručne osposobljenosti.

Prednost iz stavka 1. ovog članka ostvaruje radnik uz uvjet da nije zasnovao radni odnos kod drugog poslodavca na radnom mjestu svoje stručne spreme.

Pravo iz stavka 1. ovog članka prestaje protekom roka od 12 mjeseci nakon prestanka radnog odnosa.

Članak 90.

Poslodavac ne smije otkazati radniku prije nego što program zbrinjavanja viška radnika dostavi nadležnoj službi zapošljavanja i prije nego prođe osam dana, za koje vrijeme je ta služba dužna očitovati se o tom programu.

ŠTRAJK

Članak 91.

Štrajk provodi Sindikalna podružnica sukladno Zakonu o radu.

Štrajkom rukovodi štrajkački odbor. Članovi štrajkačkog odbora ne mogu biti raspoređeni na rad za vrijeme štrajka.

PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 92.

Akti kojima se uređuju pitanja iz rada i po osnovi rada iz ovog ugovora poslodavac donosi uz savjetovanje s Koordinacijom.

Članak 93.

Ugovorne strane dužne su provoditi odredbe ovog ugovora, njegovu provedbu i poštivati utvrđene rokove.

Ugovorne strane dužne su suzdržavati se od svakog djelovanja koje bi bilo suprotno odredbama ovog ugovora, spriječavalo ili otežavalo njegovu pravilnu provedbu.

Članak 94.

Ugovor je zaključen kada ga potpišu predsjednik PPDIV-a i predsjednik Upravnog vijeća poslodavca.

Ovaj ugovor objavljuje se sukladno odredbama pravilnika nadležnog ministra rada i socijalne skrbi.

Članak 95.

Ovaj ugovor stupa na snagu, nakon što ga potpišu ovlašteni predstavnici ugovornih strana, osmog dana od dana objave u Narodnim novinama i ostaje na snazi 4 godine.

Članak 96.

Odredbe ovog ugovora neposredno se primjenjuju na poslodavca i radnike poslodavca – članove PPDIV-a.

Ovom ugovoru mogu pristupiti i:

– radnici poslodavca – nečlanovi PPDIV-a,

– trgovačka društva čiji je većinski udjeličar/dioničar poslodavac,

– radnici trgovačkih društava čiji je većinski udjeličar/dioničar poslodavac, a koji nisu članovi PPDIV-a,

– trgovačka društva u vodnom gospodarstvu,

– radnici trgovačkih društava u vodnom gospodarstvu koji nisu članovi PPDIV-a,

Ugovorne strane ponudit će osobama iz prethodnog stavka, alineje 1, 2 i 3 sporazum o pristupanju u ovaj Kolektivni ugovor u roku 30 dana od dana stupanja na snagu.

Članak 97.

Ugovorne su strane ovlaštene otkazati ovaj ugovor:

– ako se njegovim odredbama odstupa od politike Vlade Republike Hrvatske,

– ako ugovorne strane krše odredbe ovog ugovora,

– u drugim slučajevima koje cijene opravdanim.

Otkazni rok je tri mjeseca.

Članak 98.

Postupak za izmjenu i dopunu ovog ugovora kao i za zaključivanje novog ugovora pokreće se na zahtjev bilo koje ugovorne strane.

Ugovorna strana koja želi izmjenu odnosno dopunu ovog ugovora, predlaže drugoj strani svoj obrazloženi zahtjev u pisanom obliku.

Druga strana dužna je izjasniti se opredijeljeno o zahtjevu u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva.

U slučaju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu ugovora, odnosno ako se o prijedlogu ne izjasni u roku od 30 dana, strana predlagateljica pokreće postupak pred Mirovnim vijećem.

Odredbe ovog članka primjenjuju se i na postupak zaključivanja novog Kolektivnog ugovora.

Članak 99.

Za rješavanje sporova među stranama ugovora koje nije moguće riješiti međusobnim pregovaranjem, ustanovljuje se Mirovno vijeće.

Među stranama je došlo do spora ako se one ne sporazume o zaključivanju, izmjeni ili dopuni ovog ugovora odnosno i o drugim prijedlozima za rješavanje prijepornih situacija.

Članak 100.

Svaka strana imenuje po dva člana u Mirovno vijeće.

Članovi Mirovnog vijeća sporazumno imenuju predsjednika tog vijeća kao petog člana iz redova uglednih stručnih i znanstvenih javnih radnika ili člana predloženog od strane osnivača Hrvatskih voda.

Članak 101.

Postupak mirenja pokreće se na zahtjev bilo koje strane.

Članak 102.

Mirenje je neuspješno ako bilo koja strana pismeno izjavi da mirenje smatra neuspjelim, kao i onda kada jedna od strana ne imenuje članove Mirovnog vijeća, odnosno ako članovi ne imenuju predsjednika ovog vijeća.

Svaki sporazum koji strane postignu mora biti u pisanom obliku i sporazum je sastavni dio ovog ugovora.

Članak 103.

Ako je mirenje neuspješno, o spornim pitanjima može, po dogovoru ugovornih strana odlučivati arbitraža.

Način uvođenja arbitraže uredit će strane sporazumno.

Članak 104.

Ugovorne strane imenuju zajedničko tijelo za tumačenje odredbi ovog ugovora kao i za praćenje njegove primjene.

Zajedničko tijelo ima četiri člana, od kojih svaka strana imenuje po dva člana.

Način rada zajedničkog tijela uređuje se sporazumom, koji treba biti potpisan od potpisnika ovog ugovora, najkasnije 30 dana po stupanju na snagu ovog ugovora.

Članak 105.

Troškove, praćenja i ostvarivanja ovog ugovora snose potpisnici, svaki u svom dijelu, a troškove pripremanja i rada Mirovnog vijeća i arbitraže potpisnici dijele po pola.

Šibenik, 1. svibnja 2003.

Sindikat zaposlenih u HRVATSKE VODE

poljoprivredi, prehrambenoj pravna osoba za
i duhanskoj industriji upravljanje vodama

i vodoprivredi Predsjednik Upravnog vijeća

Predsjednik Venko Čurin,

Josip Pavić, v. r. dipl. ing. građ., v. r.

GRU- POSLOVI-RADNO MJESTO RASPON KOE-
PA FICIJENTA
GRUPE

I. Čistačica 1,00-1,75

II. Poslovi domara, telefoniste i dostavljača 1,75-2,35
– dostavljač do 2,20
– telefonist do 2,20
– domar do 2,35

III. Poslovi kopiranja, arhiviranja, daktilografa
i administratora-daktilografa 2,10-2,75
– kopirant do 2,60
– arhivar do 2,45
– daktilograf do 2,60
– administrator-daktilograf do 2,75

IV. Poslovi kontrolora i dispečera vozila,
vozača, rukovaoca plovila, administratora
i tajnice 2,45-3,00
– vozač do 2,85
– rukovalac plovila do 2,85
– kontrolor i dispečer vozila do 3,00
– administrator do 2,85
– tajnica do 3,00

V. Poslovi referenta i tehničara SSS 2,35-3,55
– referent (ekonomski, upravno-pravni i
  druge struke osim tehničke) do 3,55
– tehničar do3,55

VI. Poslovi ekonomista, pravnika, inženjera i
ostalih VŠS 2,75-4,10
– ekonomist VŠS do 3,90
– pravnik VŠS do 3,90
– referent VŠS do 3,90
– inženjer VŠS do 4,10

VII. Poslovi ekonomista, pravnika, inženjera i
ostalih VSS 3,00-4,45
– ekonomist VSS do 4,25
– pravnik VSS do 4,25
– referent VSS do 4,25
– inženjer VSS do 4,45

VIII. Poslovi glavnog inženjera, koordinatora,
vođenja interne kontrole, službe VGI i VGO 4,25-5,00
– glavni inženjer do 5,00
– voditelj ispostave do 4,45
– voditelj službe VGO do 5,00
– voditelj interne kontrole do 5,00
– koordinator poslova do 5.00

IX. Poslovi savjetnika u Uredu generalnog
direktora 6,55-6,70

X. Poslovi vođenja odsjeka, sektora,
zavoda i VGO-a 7,25-10,00
– voditelj Odsjeka Varaždin do 8,00
– voditelj sektora do 8,00
– zamjenik direktora VGO do 7,25
– ravnatelj zavoda, direktor VGO i
  pomoćnik generalnog direktora do 9,35
– zamjenik generalnog direktora 10.00

Prilog 2: OBRAZAC

HRVATSKE VODE, pravna osoba za upravljanje vodama, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 220 (dalje: Hrvatske vode),

Sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske, Zagreb, Ljudevita Posavskog 5 (dalje: Sindikat PPDIV)

Pristupnici, u popisu kako slijedi i temeljem članka 1. i 96. Kolektivnog ugovora za vodno gospodarstvo sklapaju

SPORAZUM O PRISTUPANJU

Članak 1.

Hrvatske vode i Sindikat PPDIV su dana 1. svibnja 2003. sklopili Kolektivni ugovor za vodno gospodarstvo (dalje: Kolektivni ugovor) koji je u prilogu ovom Sporazumu.

Članak 2.

Sukladno članku 1. i članku 96. Kolektivnog ugovora isti je otvoren za pristup u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Kolektivnog ugovora.

1. Radnicima Hrvatskih voda – nečlanovima Sindikata PPDIV;

2. Trgovačkim društvima čiji su većinski udjeličar/dioničar Hrvatske vode;

3. Radnicima trgovačkih društava čiji su većinski udjeličar/dioničar Hrvatske vode, a koji nisu članovi Sindikata PPDIV;

4. Trgovačkim društvima u vodnom gospodarstvu;

5. Radnicima trgovačkih društava u vodnom gospodarstvu koji nisu članovi Sindikata PPDIV

(dalje: Pristupnici)

Članak 3.

Danom pojedinačnog pristupa u roku iz članka 2. ovog Sporazuma Kolektivni ugovor primjenjivat će se na Pristupnike.

Članak 4.

Ovaj Sporazum stupa na snagu danom pojedinačnog pristupa svakog Pristupnika.

Članak 5.

Sastavni dio ovog Sporazuma čine sljedeći prilozi:

1. Kolektivni ugovor

2. Pristupni list.

Šibenik, 1. svibnja 2003.

HRVATSKE VODE Sindikat zaposlenih Pristupnici
(premapravna osoba u poljoprivredi, pre- pristupnom
za upravljanje hrambenoj i duhanskoj listu)
vodama industrijivodopri-
vredi Hrvatske

Predsjednik Predsjednik
Upravnog vijeća Josip Pavić, v.r.

Venko Čurlin, Broj:302/03.
dipl. ing. građ., v.r.

Klasa: 011-01/03-01/22

Urbroj: 374-1-7-03-1

PRISTUPNI LIST
(za fizičke osobe)

Izjavljujem da sam u cijelosti upoznat s pravima, obvezama i odgovornostima iz Kolektivnog ugovora za vodno gospodarstvo od –––––––––––, te danom potpisa prihvaćam da se njegove odredbe primjenjuju na moju osobu.

Ime i prezime

Tvrtka zaposlenja

Datum pristupa

Potpis

Ime i prezime

Tvrtka zaposlenja

Datum pristupa

Potpis

Ime i prezime

Tvrtka zaposlenja

Datum pristupa

Potpis

PRISTUPNI LIST
(za pravne osobe)

–––––––––––––––––––– iz ––––––––––––––––––– zastupane po –––––––––––––––––––– izjavljuju da su u cijelosti upoznate s pravima, obvezama i odgovornostima iz Kolektivnog ugovora za vodno gospodarstvo od ––––––––––––––––––––, te danom potpisa prihvaćaju da se njegove odredbe primjenjuju na njihovo trgovačko društvo i radnike njihovog trgovačkog društva – članove Sindikata PPDIV.

Tvrtka ––––––––––––––––––––

Datum pristupa ––––––––––––––––––––

Potpis ovlaštene osobe ––––––––––––––––––––

MP