3277
Na
temelju članka 185. Zakona o radu (»Narodne novine« br. 38/95, 54/95, 65/95,
17/01, 82/01), te čl. 3. Zakona o plaćama u javnim službama (»Narodne novine«
27/01) Ministarstvo znanosti i tehnologije i Nezavisni sindikat znanosti i
visokog obrazovanja zaključili su dana 26. studenoga 2003.
sljedeći
Članak
1.
Utvrđuje se da je između
ugovornih strana dana 15. lipnja 2002. godine sklopljen Kolektivni ugovor za
znanost i visoko obrazovanje (»Narodne novine« br. 101/02 i Aneks 81/03), a ovim
se izmjenama i dopunama ugovorne strane prilagođavaju novom Zakonu o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine« br. 123/03) te uređuju
narušene odnose između pojedinih djelatnosti.
Članak
2.
U članku 3. stavak 1. i 2.
mijenjaju se i glase:
1) Ovaj ugovor se zaključuje
na tri godine.
2) Ovaj Ugovor se obnavlja na
daljnji rok od dvije godine, ako do isteka roka na koji je zaključen niti jedna
od ugovornih strana pisano ne obavijesti drugu stranu da ne želi njegovu
obnovu.
Članak
3.
U članku 6. alineja 4.
mijenja se i glasi:
–
službenik – zaposlenik u znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom,
znanstvenom, nastavnom, suradničkom i stručnom zvanju te ostali zaposlenici
na radnim mjestima visoke stručne spreme.
Članak
4.
Iza
članka 10., dodaje se novi članak 10.a:
Dodatak
za doktorat
Članak
10.a
1) Zaposlenicima u
znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, znanstvenom i nastavnom zvanju
pripada dodatak na plaću od 15% za akademski stupanj doktora
znanosti.
2) Dodatak iz stavka 1. ovoga
članka obračunava se dodavanjem na osnovnu bruto plaću.
Članak
5.
U članku 12. stavku 1.
alineji prvoj, riječi »dodiplomska i postdiplomska nastava« zamjenjuju se
riječima »preddiplomska, diplomska i postdiplomska
nastava«.
Članak
6.
U članku 15. briše se točka
te se iza riječi »u suradničkom zvanju« u zagradi dodaje »(asistent i viši
asistent).«.
Članak
7.
U članku 18. stavak 2.
mijenja se i glasi:
2) Zaposlenik koji obavlja
dužnost pomoćnika ravnatelja javnog instituta mora 50% od ukupnoga radnog
vremena raditi u znanosti, tako da se kod izbora u zvanje pet godina provedenih
na mjestu pomoćnika ravnatelja računa kao dvije i pol godine rada u
znanosti.
Članak
8.
Članak 19. briše
se.
Članak
9.
U članku 20. u stavku 1.
alineji 1., riječi »dodiplomska nastava« zamjenjuju se riječima »preddiplomska i
diplomska nastava«.
Članak
10.
U članku 25. ispred riječi
»diplomskoj« dodaju se riječi »preddiplomskoj i«.
U članku 25. stavak 2.
mijenja se i glasi:
2) Izvođenje nastave na
programima, odnosno predmetima s nastavnim grupama različitim od onih iz stavka
1. ovoga članka, regulirat će se posebnim aktom ustanove ili kolektivnim
ugovorom ustanove koje odobrava ministar.
Članak
11.
Članak 26. mijenja se i
glasi:
1) Puno nastavno opterećenje
nastavnika izabranih u znanstveno-nastavno zvanje iznosi 300 norma sati
godišnje.
2) Puno nastavno opterećenje
zaposlenika izabranih u suradničko zvanje na sveučilištu iznosi 150 norma sati
godišnje.
3) Puno nastavno opterećenje
zaposlenika izabranih u suradničko zvanje na veleučilištu i visokoj školi
iznosi 300 norma sati godišnje.
4) Puno
nastavno opterećenje nastavnika izabranih u nastavno zvanje iznosi 450 norma
sati godišnje.
5) Puno
nastavno opterećenje zaposlenika izabranih u stručno zvanje, laboranata te
pomoćnoga nastavnog osoblja iznosi 600 norma sati
godišnje.
6) Puno
nastavno opterećenje na umjetničkim akademijama odredit će se posebnim aktom
ustanove ili kolektivnim ugovorom ustanove koje odobrava
ministar.
7)
Obveza nastavnika koji obavlja dužnost dekana iznosi 20% punoga nastavnog
opterećenja (60 norma sati godišnje), a prodekana 50% punoga nastavnog
opterećenja (150 norma sati godišnje).
8)
Obveza nastavnika koji obavlja dužnost pročelnika sveučilišnog odjela
iznosi 50% punoga nastavnog opterećenja (150 norma sati godišnje), a zamjenika
pročelnika sveučilišnog odjela 80% punoga nastavnog opterećenja (240 norma sati
godišnje).
9)
Nastavnik koji obavlja dužnost rektora nema obveze u nastavi, a obveza
nastavnika koji obavlja dužnost prorektora iznosi 20% punoga nastavnog
opterećenja (60 norma sati godišnje).
10)
Odstupanje od vrijednosti propisanih stavcima 1. do 5. ovoga članka koje iznosi
do 20% smatra se punim nastavnim opterećenjem.
11) Za
izračun norma sati vrednuje se:
– jedan
sat predavanja u postdiplomskoj nastavi kao tri norma sata
– jedan
sat predavanja u preddiplomskoj i diplomskoj nastavi kao dva norma
sata
– jedan
sat seminara, ako zahtijeva veću aktivnost nego vježbe, kao jedan i pol norma
sat
– jedan
sat vježbi kao jedan norma sat
– jedan
sat pomoći kod izvođenja vježbi i ostalih oblika izvođenja nastave kao jedan
norma sat.
Članak
12.
U
članku 27. stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:
3) Za
rad preko punoga nastavnog opterećenja plaća se može uvećati najviše do 37,5%
osnovne plaće, osim za zaposlenike iz stavka 2. članka 26. kojima se za rad
preko punoga nastavnog opterećenja plaća može uvećati najviše do 18,75% osnovne
plaće.
4) Zaposlenici za svoj rad
iznad punoga nastavnog opterećenja imaju pravo na uvećanje plaće kako
slijedi:
– zaposlenici iz stavka 1.,
2. i 3. članka 26. za 1 norma sat 0,104% ukupne godišnje osnovne
plaće
– zaposlenici iz stavka 4.
članka 26. za 1 norma sat 0,069% ukupne godišnje osnovne
plaće.
– zaposlenici iz stavka 5.
članka 26. za 1 norma sat 0,052% ukupne godišnje osnovne
plaće
U članku 27. u stavku 8.
brišu se riječi »Mlađi asistenti i«.
U članku 27. dodaje se novi
stavak 11. koji glasi:
12) Isplatu uvećanja plaće
zaposleniku za rad iznad punoga nastavnog opterećenja obavlja ustanova s kojom
on ima potpisan ugovor o radu.
Članak
13.
U
članku 28. stavak 1. mijenja se i glasi:
1) U
svim slučajevima kada je, radi reguliranja radnog opterećenja, potrebno znati
omjer radnog vremena između rada u znanosti i rada u nastavi, kao virtualna
(praktička) obračunska vrijednost uzimat će se da se ukupni fond radnog vremena
na sveučilištu sastoji od prosječno 50% radnog vremena u kojem se radi znanost i
50% fonda radnog vremena u kojem se radi nastava, u uvjetima punoga nastavnog
opterećenja. Iznimno, ukupni fond radnog vremena asistenata na sveučilištu
sastoji se od prosječno 75% radnog vremena u kojem se radi znanost i 25% fonda
radnog vremena u kojem se radi nastava, u uvjetima punoga nastavnog
opterećenja.
Članak
14.
Članak 29. briše
se.
Članak
15.
U članku 31. briše se stavak
2.
Članak
16.
Članak 33. mijenja se i
glasi:
1) U vrijeme porodnih
dopusta, duže bolesti zaposlenika ili drugog člana njegove uže obitelji, vojne
službe ili drugog opravdanog razloga rokovi za izbor ili reizbor u zvanje i
na radno mjesto miruju i neće se uračunavati u rok za
izbor.
Članak
17.
U članku 34. stavak 1.
mijenja se i glasi:
1) Ustanova će suradniku koji
ne obrani doktorski rad u propisanom roku produžiti ugovor o radu u slučaju da
je rad predan i urudžbiran najmanje tri mjeseca prije isteka
roka.
Članak
18.
U članku 35. stavak 1.
mijenja se i glasi:
1) Ako zaposlenik u
znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, znanstvenom, nastavnom i suradničkom
zvanju dobije otkaz iz razloga koji nije njegova krivnja (ako ispunjava uvjete,
a javnim se natječajem izabere druga osoba), pripada mu dvostruka otpremnina i
dvostruki otkazni rok u odnosu na Zakon o radu.
Članak
19.
U članku 36. briše se stavak
5.
Članak
20.
Članak 37. mijenja se i
glasi:
1) Sa znanstvenim novakom
zaključuje se ugovor o radu na određeno vrijeme u trajanju od šest godina na
suradničkom radnom mjestu asistenta u kojem je roku znanstveni novak dužan
doktorirati.
2) Sa znanstvenim novakom
koji je doktorirao zaključuje se ugovor o radu na određeno vrijeme na
suradničkom radnom mjestu sa zvanjem višeg asistenta. Trajanje tog ugovora može
biti najviše do isteka razdoblja od ukupno deset godina od zaključenja prvog
ugovora.
3) Ako znanstveni novak
doktorira prije roka, ima pravo na produženje ugovora o radu tako da ukupno
vrijeme u sustavu u svojstvu znanstvenog novaka ne prelazi deset godina od
zaključenja prvog ugovora.
Članak
21.
U članku 38. se riječ
»istraživačko« zamjenjuje riječju »suradničko«.
Članak
22.
Članak
40. mijenja se i glasi:
1)
Trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 radnih dana, koliko
iznosi zakonom određeno najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani prema
sljedećim kriterijima:
– prema složenosti poslova:
poslovi za koje se traži dr. 5
dana
poslovi VSS i mr. 4
dana
poslovi VŠS 3
dana
poslovi SSS 2
dana
ostali poslovi 1
dan
– prema dužini radnog staža:
od 6 do 12 godina 3 dana
od 12 do 18 godina 4 dana
od 18 do 24 godina 5 dana
od 24 do 30 godina 6 dana
preko 30 godina 7 dana
– prema posebnim socijalnim
uvjetima:
roditelju, posvojitelju,
staratelju za svako dijete do 15 godina starosti 2 dana
roditelju, posvojitelju,
staratelju djeteta s težim smetnjama u razvoju 3 dana
invalidu 3
dana
– prema uvjetima rada:
rad na poslovima s posebnim
uvjetima rada, navedenim u prilogu ovom ugovoru
za poslove iz čl. 51. st. 1.
alineja 1. i 2. 3 dana
za poslove iz čl. 51. st. 1.
alineja 3. i 4. 2 dana
za poslove iz čl. 51. st. 1.
alineja 5. 1 dan
2) Ukupno trajanje godišnjeg
odmora za 2004. godinu ne može iznositi više od 30 radnih
dana.
3) Slijepom zaposleniku i
zaposleniku koji radi na poslovima, gdje ni uz primjenu mjera zaštite na radu
nije moguće zaštititi zaposlenika od štetnih utjecaja, pripada pravo na godišnji
odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od minimalno 30 radnih dana, a
maksimalno 37 radnih dana.
Članak
23.
U članku 43. stavak 1.
mijenja se i glasi:
1) Nastavniku ili
znanstveniku može se odobriti pravo na slobodnu studijsku godinu (sabbatical) uz
naknadu osnovne plaće za znanstveno i stručno usavršavanje ili za
znanstveno-stručni rad.
Članak
24.
Naziv 8. glave mijenja se i
glasi:
»8. POSLOVI S POSEBNIM
UVJETIMA RADA I POSLOVI S IZVORIMA OPASNOSTI«
Članak
25.
U članku 48. u stavku 1. iza
riječi »u posebnim uvjetima« dodaju se riječi »i/ili s izvorima
opasnosti«.
Članak
26.
Naziv članka 49. mijenja se i
glasi »Izvori opasnosti«.
Članak
27.
Članak
50. briše se.
Članak
28.
U članku 51. stavku 1.
alineja 4. mijenja se i glasi:
– od 7% – ako povremeno rade
s izvorima opasnosti odnosno ako su povremeno izloženi izvorima opasnosti, i to
manje od 10% vremena, a radi se o specifičnim poslovima koji u pravilu ne mogu
trajati vremenski dugo (poput miniranja, ronjenja i sl.);
U članku 51. stavku 1. briše
se alineja 5.
Članak
29.
Naziv članka 52. mijenja se i
glasi: »Utvrđivanje poslova s posebnim uvjetima rada i poslova s izvorima
opasnosti«.
U članku 52. stavci 1. i 3.
mijenjaju se i glase:
1) Temeljem odredaba ovoga
Ugovora, na svakoj ustanovi konkretno će se utvrditi poslovi odnosno radna
mjesta s posebnim uvjetima rada i poslovi s izvorima opasnosti te vrijeme
odnosno uvjeti izloženosti opasnostima.
3) Popis poslova odnosno
radnih mjesta s posebnim uvjetima rada i poslova odnosno radnih mjesta s
izvorima opasnosti na ustanovi te popis zaposlenika koji rade na tim poslovima,
poslodavac će dostaviti Ministarstvu znanosti, u roku 15 dana nakon određivanja
tih poslova u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.
Članak
30.
U članku 60. stavak 1.
mijenja se i glasi:
1) Ako zaposleničko vijeće
nije izabrano, njega ustrojava sindikat koji preuzima sva njegova prava i
ovlasti u skladu sa Zakonom o radu.
Članak
31.
Ovaj Aneks stupa na snagu
danom potpisa ugovornih strana.
Odredba članka 10a. ovog
Aneksa primjenjuje se od 1. siječnja 2004. godine.
MINISTARSTVO
NEZAVISNI SINDIKAT
ZNANOSTI
ZNANOSTI
I VISOKOG
I TEHNOLOGIJE
OBRAZOVANJA
ministar
predsjednik Sindikata
prof. dr. sc. Gvozden Flego, v. r. dr. sc. Krunoslav Pisk, v. r.
predsjednik Velikog vijeća
Vilim
Ribić, v. r.